Kada su se prije više od dvije godine dogovarale najviše europske funkcije, ime Davida Sassolija nije bilo ono koje se prvo spominjalo. Nije tajna to da su europski čelnici na mjestu predsjednika Europskog parlamenta htjeli vidjeti nekog iz istočne Europe, no zastupnici Europskog parlamenta bili su odlučni i kao svog čelnog čovjeka izabrali Sassolija, već tada uglednog potpredsjednika EP-a.

U europskoj karijeri uspinjao se stepenicu po stepenicu, a takva mu je bila i karijera prije politike.

David Maria Sassoli rođen je 30. svibnja 1956. godine u Firenci, u kojoj je diplomirao političke znanosti. Iako je Firenca njegov rodni grad, tek nakon odlaska u Rim krenuo je očevim stopama i postao novinar. Prvo je radio za male novine i novinske agencije, a nakon toga i u rimskoj redakciji novina Il Giorno.

Televizijsku karijeru započeo je 1992. kao novinar na Raijevom Trećem televizijskom programu, TG3. Kasnije je radio u informativnim programima na kanalima Rai Uno i Rai Due, a 1999. godine ušao je u uredništvo Raijevog Prvog televizijskog programa, TG1, na kojem je vodio i Dnevnik. TG1 ga je prometnuo u jednog od najznačajnijih i najpopularnijih novinara u Italiji, a na toj televiziji dogurao je i do mjesta zamjenika direktora.

Novinarstvo je napustio 2009. i ušao u politiku. Postao je član Demokratske stranke i te godine prvi put postao zastupnik u Europskom parlamentu. Za europskog zastupnika biran je ponovno 2014. i 2019. godine. U drugom mandatu u Europskom parlamentu izabran je za potpredsjednika tog tijela, a onda 2019. i za predsjednika Europskog parlamenta.

Sassoli je preminuo sinoć u 65. godini, a njegova smrt iznenadila je mnoge. Iako je prije nekoliko godina bolovao od leukemije, o svom zdravstvenom stanju nije javno govorio. Leukemija se povukla, no u rujnu prošle godine završio je na bolovanju zbog upale pluća.

Borzan: Bio je zakleti europejac

'Sjećam se kada se prvi put razbolio. Kao liječnica više primjećujem i sjećam se kada je došao na posao potpuno iscrpljen i ćelav. No to kako se oporavio nakon toga, koliko je energije iskazao, bilo mi je fascinantno. Obično kada se čovjek suoči s takvom bolešću, okrene se sebi. No on je dao sebe do kraja, kao da će živjeti desetljećima i imati vremena. Nakon što se razbolio oporavio se i angažirao do kraja', kaže za tportal SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.

Borzan nam kaže kako je prije nekoliko mjeseci Sassoli javio da ima upalu pluća, što, kaže ova liječnica, zna biti komplikacija bolesti. 'Prije Nove godine pojavio se na sastanku i izgledao je baš loše. Ali ponašao se kao da je sve u redu', dodala je.

Sassoli je, prisjeća se Borzan, bio zakleti europejac i jako angažiran na europskom projektu. 'Nije mu egzistencijalno bitno bilo da bude predsjednik Europskog parlamenta, ali to je način razmišljanja, tipičan talijanski pristup', dodaje.

Njegova smrt ipak je došla neočekivano, a europski zastupnici cijelo jutro izražavali su sućut u objavama na društvenim mrežama. 'Sve nas je zatekla vijest o njegovoj smrti. Svoj mandat predsjednika EP-a Sassoli je obavljao na najvišoj razini, inzistirajući na demokratičnosti rasprava i jednakosti svih zastupnika u Europskom parlamentu. Žalim zbog njegova preranog odlaska i izražavam sućut njegovoj obitelji i suradnicima', kazala je za tportal HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak.

Ressler: Borac za slobodu mišljenja i intelektualc

Svi naši eurozastupnici s kojima smo razgovarali imali su riječi hvale za Sassolija, neovisno o tome jesu li, poput njega, socijaldemokrati ili dolaze iz redova pučana.

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler sjeća se zadnjeg susreta sa Sassolijem krajem studenog na potpisivanju europskog proračuna. 'Njegova podrška kao predsjednika Parlamenta bila je neupitna kroz cijele te zahtjevne pregovore', kaže Ressler za tportal.

'Davida Sassolija sjećat ću se kao predanog zagovaratelja europske ideje, borca za slobodu mišljenja i intelektualca. Cijenim i njegovu podršku inicijativi u kojoj sam sudjelovao, a koja je pokušala reformirati plenarne rasprave kako bi one bile sadržajnije, smislenije i bliže europskim građanima', rekao je Ressler za tportal.

Istaknuo je i njegovu ulogu predsjednika Parlamenta u vrijeme pandemije. 'Njegova zadaća bila je zahtjevnija od one prethodnika jer je morao osigurati nesmetan rad Europskog parlamenta i Europske unije', dodao je.

'Nije dopustio da se covid kriza pretvori u krizu europskog parlamentarizma'

Tu ulogu ističe i SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula, a Sassolija će pamtiti, prije svega, 'kao čovjeka strastveno uvjerenog u budućnost europskog projekta'.

'Godine 2019., kada je izabran kao kandidat socijalista i demokrata za predsjednika parlamenta, nije ni mogao naslutiti kakav će teret pasti na njegova ramena. Sada možemo s punim pravom zaključiti da smo s Davidom radili u okviru koronamandata. Pandemija se osobito žestoko u svom prvom valu obrušila na Belgiju i Bruxelles, kao sjedište institucija EU-a. Bez obzira na jedinstvene i teške okolnosti, David Sassoli je u vrlo kratkom roku uspio osigurati gotovo normalan rad Europskog parlamenta', kaže Picula za tportal.

Napominje da su se zbog pandemije pravila postupanja nakon nekoliko desetljeća morala mijenjati, a sve kako bi online rasprave i glasanje mogli postati zakoniti.

'David Sassoli nije dopustio da se covid kriza pretvori u krizu europskog parlamentarizma. Po tom postignuću sigurno će ostati zapamćen kao jedan od najmarkantnijih predsjednika drugog po veličini parlamenta na svijetu', zaključuje Picula.