“Problem kod ove krize je što nitko ne zna koliko će trajati, a instrumenti za kontrolu cijene energenata su slabi”, rekao je Plenković u govoru na konferenciji European Young Leaders (EYL40), u kontekstu posljedica ruskog napada na Ukrajinu.

“Mi zapravo nemamo mehanizme na svjetskoj razini za kontrolu cijena energenata”, nastavio je premijer, pa naglasio da je stoga potrebno zajedničko europsko rješenje za tu krizu.

Za razliku od pandemije covida-19 koja je pogodila samo fragment populacije, starije i rizične skupine, energetska kriza pogađa sve jer je „99 posto ljudskih aktivnosti” povezano s energentima, naglasio je premijer.

Plenković je govorio pred četrdesetak mladih uspješnih pojedinaca iz cijele Europe – članova parlamenata, poduzetnika, astrofizičara, sportaša i umjetnika, između ostalih. Među njima je bila i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.

Govoreći o ruskoj agresiji, Plenković je rekao da je to događaj za koji je malo ljudi očekivalo da će se doista dogoditi, te da je „zanimljivo” da su se informacije obavještajnih službi zapadnih saveznika tu pokazale „potpuno precizne”.

Ruski napad je uz „tragediju ukrajinskog naroda” u kojoj je već gotovo 6 milijuna Ukrajinaca napustilo zemlju, a 13 milijuna je izbjeglo unutar zemlje, te energetsku krizu, doveo i do šire političke nestabilnosti. 

„Ne znamo hoće li agresija na Ukrajinu biti jedina ili posljednja”, upozorio je premijer, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja događanja na istoku Europe, navevši Gruziju, Moldaviju, Azerbajdžan i Armeniju te Bjelorusiju. 

Naglasio je da stav službenog Zagreba ostaje puna solidarnost s Ukrajinom, te da je u Hrvatsku dosad stiglo 18 tisuća Ukrajinaca.