Kirgistanski nacionalist Sadir Žaparov uvjerljivo je pobijedio prošlog tjedna na prijevremenim predsjedničkim izborima održanima nakon što su prosvjedi građana zbog spornog parlamentarnog glasanja tu srednjoazijsku državu doveli do političkog kaosa. Žaparov, često opisivan kao populist, pobijedio je sa 79 posto glasova, a samo nekoliko mjeseci prije prijevremenih izbora čamio je u zatvoru zbog otmice. Tportal donosi portret novog kirgistanskog predsjednika kojeg većina smatra čovjekom iz naroda dok ga manjina smatra opasnošću po demokraciju i ljudska prava.

Nakon što su prošle nedjelje pobrojani svi glasovi te je postalo jasno da je Sadir Žaparov odnio pobjedu premoćnom većinom novi kirgistanski predsjednik održao je slavljenički govor u kojem je naglasio kako je uvjeren da će već u prve dvije godine mandata poboljšati gospodarsku situaciju i izvući zemlju iz krize. Obećao je da će vratiti kirgistanske radnike koji rade na crno u susjednim zemljama, ali i da se neće osvećivati političkim protivnicima niti ići protiv volje naroda koji mu je poklonio povjerenje i odlučio se za predsjednički oblik vladavine.

No nisu svi Kirgizi dijelili oduševljenje pobjedom Žaparova koji se predstavlja kao svojevrsni srednjoazijski Robin Hood. Za intelektualnu elitu Kirgistana i aktiviste za ljudska prava pobjeda ovog pravnika znači preveliku koncentraciju moći u rukama jednog čovjeka, nepoštivanje zakona i autoritativni oblik vladavine, svojstven središnjoj Aziji. Kirgiski branitelji demokracije ističu da je Žaparov tipičan populist koji igra na kartu emocija naroda što je u dvije revolucije, 2005. i 2010. godine, vođen oporbom za koju se kasnije pokazalo da je korumpirana, neuspješno pokušao izvući zemlju iz posvemašnjeg siromaštva. Nakon posljednje revolucije 2010. Kirgistan su zahvatile pljačke, pa čak i pokolji nacionalnih manjina poput Uzbeka, stoga je revolucionarna vlada u Bišeku pozvala na intervenciju Moskvu, što je Kremlj hladno odbio pa su sporadičnim tempom nastavljena revolucionarna previranja.

Poznavatelji političke situacije u Kirgistanu tvrde da je Žaparovljev politički uspon zapravo misterij. Rođen je 1968. godine u selu Keng-Suu na krajnjem sjeveru zemlje, uz granicu s Kazahstanom. Nakon završene srednje škole upisuje kineziologiju te je napušta nakon prve godine studija i odlazi u vojsku tadašnjeg Sovjetskog Saveza, u kojoj je dogurao do zapovjednika telekomunikacijske divizije stacionirane u Sibiru. Poslije raspada Sovjetskog Saveza vraća se u sada već neovisnu republiku te diplomira pravo nakon čak dva desetljeća studiranja na kirgisko-ruskom slavenskom sveučilištu u Bišeku, u kojem u kirgiskim intelektualnim elitama prednost pred kirgiskim ima ruski jezik.

Iz zatvora u premijersku fotelju

Za vrijeme trećeg političkog preokreta od neovisnosti zemlje zbog spornih parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine Žaparov se nalazio u zatvoru, u kojem je bio na izdržavanju 11,5-godišnje kazne zatvora zbog otmice lokalnog dužnosnika. Usred revolucionarnog meteža prosvjednici su oslobodili Žaparova iz zatvora i on se odmah popeo na najvišu razinu vlasti. Viši sud oslobodio ga je u žurnom suđenju pa je postao privremeni premijer, a kako su njegovi pristaše prisilili predsjednika Soronbaja Jenbekova da podnese ostavku, Žaparov je preuzeo i ulogu vršitelja dužnosti predsjednika Kirgistana. Zasjevši na najviše političke funkcije u državi, nije gubio vrijeme pa je odmah počeo s izradom novog ustava koji predsjedniku prepušta gotovo neograničene ovlasti, a što su njegovi kolege pravnici proglasili ilegalnim prekrajanjem demokratskih sloboda. Istovremeno su strani analitičari požurili s ocjenama da Žaparov samo nastavlja tradiciju svojih nedemokratskih prethodnika koji su, poput njega, poprilično kontroverzne osobe.

Aktualni nacionalni heroj svoju je političku karijeru započeo 2005. godine, za vrijeme prvog previranja koje se naziva Tulipanskom revolucijom. Riječ je o nizu događaja koji su doveli do smjene vlasti tadašnjeg predsjednika Askara Akajeva nakon što je na parlamentarnim izborima u veljači i ožujku prema službenim rezultatima pobijedila vladajuća stranka. Oporba nije prihvatila rezultate koje je smatrala lažiranima pa su u zemlji izbili prosvjedi koji su kulminirali 24. ožujka u glavnom gradu Bišeku i prisilili Akajeva na bijeg iz zemlje.

Vlast je preuzeo oporbeni vođa Kurmanbek Bakijev te je postavio Žaparova na čelo Nacionalne agencije za prevenciju korupcije. Žaparov o tom danas razdoblju nerado govori i podsjeća da je još prije desetak godina pokrenuo pitanje nacionaliziranja rudnika zlata Kumtor, jednog od najvećih nalazišta tog plemenitog metala, a koji je slabo iskorišten zbog teške dostupnosti. Njegov prosvjed protiv stranih kompanija koje iskorištavaju nacionalne resurse na štetu domaćih ljudi i prirode donio mu je podršku u čitavoj zemlji.

U borbi protiv stranih i domaćih elita Žaparov se koristio radikalnim metodama pa su njegovi pristaše 2013. godine na jednom od prosvjednih skupova u Karakolu zaključali lokalnog guvernera u automobilu i držali ga zatočenim neko vrijeme. Vlasti su taj potez ocijenile kao otmicu, za koju su optužili Žaparova kao organizatora. On je potom pobjegao iz Kirgistana i iduće tri godine proveo je između Kazahstana, Rusije, Turske i Cipra. Kako je riječ o zemljama u kojima ilegalno boravi oko milijun kirgiskih ilegalnih radnika, Žaparov je iskoristio disidentstvo kako bi ih pridobio za svoje političke ciljeve.

Nacionalizam pod kontrolom Moskve i Pekinga

Za ilegalce koji su često diskriminirani u zemljama u kojima rade kirgistanske političke elite nisu marile pa su Žaparovljevo agitiranje protumačili kao dotad neviđenu brižnost. Ohrabren njihovom podrškom, on se 2017. godine vraća u domovinu iako je znao da ga čim prijeđe granicu čeka uhićenje. Tim potezom budući čelnik je osigurao status žrtve korumpirane elite i mučenika, što je dodatno potvrdio pišući u zatvoru svoje memoare i politički program kojim je sunarodnjacima jamčio napredak. Njegovi zapisi počeli su se distribuirati širom zemlje, čime je pridobio dodatne pristaše koji su u njemu vidjeli svojevrsnog izbavitelja. Mučenički status još je jednom potvrdio kada si je u zatvoru pokušao prerezati vrat, a njegovo svjedočenje o tom događaju bilo je dostupno na snimci objavljenoj na YouTubeu, u kojoj Žaparov u iscrpljenom stanju pokušava objasniti zašto je pokušao samoubojstvo.

Pojedini politički analitičari vjeruju da je Žaparovljevu dolasku na vlast kumovao organizirani kriminal koji je duboko ukorijenjen u sve pore kirgiskog društva, osobito politike. Međutim za to ne postoje konkretni dokazi pa je Žaparov ostao neokrznut širim propitkivanjem javnosti. Štoviše, sve više ljudi počelo se okupljati na njegovim političkim skupovima, a on je održao obećanje i počeo obilaziti najizoliranije kutke Kirgistana, što njegovi prethodnici nikada nisu činili.

Proglasivši svoju pobjedu prošle nedjelje, Žaparov je naglasio da je Kirgistanu najprije potrebna politička stabilnost koju je teško ostvariti u zemlji u kojoj su siromaštvo i korupcija posvemašnji, a suparništvo klanova te regionalne podjele između sjevera i juga otežavaju uspostavu političke održivosti. Žaparovljevo uplitanje u ustav također je znakovito jer je svaka promjena ustava dosad rezultirala novom revolucijom pa su mnogi zabrinuti za posljedice i budućnost zemlje.

O Žaparovljevoj pobjedi nedavno se oglasio i Vladimir Putin, predsjednik Rusije, s kojom Kirgistan gaji posebne veze. Putin je dosad tek površno kritizirao kirgiske političke elite navodeći da toj zemlji nedostaje političke svijesti i institucionalne zrelosti, iako je sa svim dosadašnjim čelnicima usko surađivao. S druge strane se Žaparov obvezao da će s Rusijom održavati bliske veze, a to i ne treba čuditi jer upravo ta zemlja upravlja glavnom zračnom bazom u blizini Bišeka. Obećao je i nastavak bliske suradnje s Kinom, a koja ionako kreditira svaki obimniji kirgiski državni posao.

Zadržavanje stava kako je nužna još tješnja suradnja s Rusijom i Kinom poništava Žaparovljev nacionalizam i ukazuje na to da novi vlastodržac nije toliko politički i ekonomski neovisan, kakvim se želi prikazati svojem narodu i međunarodnoj javnosti. Ako izmijeni ustav i proširi svoje ovlasti, Žaparov će ojačati položaj, ali s obzirom na dosad viđeno, ključno je pitanje dokad.