Dramatična odluka francuskog predsjednika Francoisea Hollandea da na izborima sljedeće godine ne traži drugi mandat ostavila je otvoreni prostor na ljevici za predsjedničke izbore na kojima će glavni favoriti biti kandidati desnice i krajnje desnice Francois Fillon i Marine Le Pen, prenose agencije.
Hollande je u četvrtak objavio da se neće natjecati za socijalističku nominaciju za izbore u travnju zbog vrlo niske popularnosti u stranci i javnosti. 'Svjestan sam rizika koji bi izazvala moja odluka koja ne bi oko sebe okupila velik broj ljudi. Stoga, odlučio sam da se neću kandidirati na predsjedničkim izborima', rekao je Francois Hollande nesigurnim glasom u govoru koji je održao u Elizejskoj palači.
Očekuje se da će jedan od glavnih kandidata na ljevici biti premijer Manuel Valls, koji je donedavno bio lojalni Hollandeov saveznik, ali je tijekom proteklog vikenda najavio da bi se mogao natjecati za socijalističku nominaciju. Ljevičarski bivši ministar gospodarstva Arnaud Montebourg već je istaknuo svoju kandidaturu.
Francois Hollande (62), izabran 2012. u utrci s Nicolasom Sarkozyjem, postao je tako prvi francuski predsjednik nakon 1958. koji se neće kandidirati za drugi mandat, uz iznimku Georgesa Pompidoua koji je umro za mandata 1974. Ankete su veoma nesklone Hollandeu kojemu je potpora pala na manje od 10 posto u prvom krugu predsjedničkih izbora. Neizvjesnost koja je vladala u vezi s njegovom odlukom o kandidaturi potaknula je više drugih kandidatura na ljevici.
Socijalistička stranka počela je ovaj tjedan primati kandidature za predizbore koji će se održati od 22. do 29. siječnja, uoči predsjedničkih izbora koji se trebaju održati 23. travnja i 7. svibnja.
Prema ispitivanjima javnog mnijenja trenutno je najveći favorit predsjedničkih izbora kandidat republikanaca Francois Fillon, a Marine Le Pen mu je najveća konkurentica. Zasad nije poznato tko će se sve natjecati, kao ni uloga mogućih neovisnih kandidata poput 38-godišnjeg bivšeg ministra gospodarstva Emmanuela Macrona
Socijalistički predsjednik Hollande je zadnjih mjeseci nailazio na snažno protivljenje u vlastitom taboru, napose početkom 2016. u vezi s planom reforme radnog zakona zbog kojeg su tisuće prosvjednika izašle na ulicu. Njegovu su odluku o odustajanju od kandidature pozdravili stranački čelnici kao 'potez velikog državnika', a prema ispitivanjima javnog mnijenja tu odluku podržava i 80 posto Francuza.
Hollandeov mandat, obilježen nekolikim vojnim operacijama izvan zemlje (Mali, Srednjoafrička Republika, Irak, Sirija) bio je mandat najgorih terorističkih napada u Francuskoj nakon oslobođenja (238 mrtvih): na Charlie Hebdo 13. studenog 2015. u Parizu i Saint-Denisu te u Nici 14. srpnja 2016.
