"Moramo razmotriti nove akcije potpore Ukrajini. One moraju odgovoriti na jako specifične potrebe, posebice mislim na uklanjanje mina, kibernetičku obranu, proizvodnju oružja na licu mjestu, na ukrajinskom teritoriju", objasnio je Stephane Sejourne zastupnicima u parlamentu. Po njegovim riječima, neke od tih akcija bi zahtijevale prisutnost na ukrajinskom teritoriju, ali da se ne prijeđe prag borbi.

"Ništa se ne bi smjelo isključiti. To je bilo i još uvijek jest stajalište predsjednika republike", rekao je Sejourne. Macron je u ponedjeljak otvorio mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, uz naglasak da ipak zasad o tome nema suglasja te da se saveznici slažu da se više učini glede slanja oružja Kijevu i to što brže. Francuski diplomati kažu da će Macronova ideja raspiriti raspravu o tom pitanju, ali da za sada nema konkretnih planova u tom smjeru. Macronov istup izazvao je niz reakcija saveznika, uz poruku da nemaju nikakvu namjeru slati vojnike u Ukrajinu. Njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je sugestije da će europske zemlje i članice NATO saveza poslati kopnene snage u Ukrajinu.

“Još jednom, u vrlo dobroj raspravi, raspravljalo se o tome da ono što je dogovoreno od samog početka među nama također vrijedi i za budućnost, naime da neće biti kopnenih snaga, niti vojnika na ukrajinskom tlu koje bi tamo slale europske zemlje ili države NATO-a", rekao je Scholz. Isto se moglo čuti i od SAD-a i ostalih saveznika. Kremlj je u utorak upozorio da će sukob između Rusije i NATO-a postati neizbježan ako europske članice NATO-a pošalju snage da se bore u Ukrajini.