Francuska iduće godine započinje financiranje radova na nosaču zrakoplova nove generacije na nuklearni pogon za nacionalnu mornaricu u okviru programa PA NG. Riječ je o projektu zamjene jedinog francuskog nosača zrakoplova Charles de Gaulle, a koji je unazad 20-ak godina dvaput bio odgađan. Donosimo više o budućem supernosaču i admiralskom brodu francuske ratne mornarice, a on bi trebao biti najveći ratni brod sagrađen u Europi
Vijest o početku financiranja radova na novom nosaču zrakoplova objavio je francuski obrambeni portal Opex360. Isti izvor je dodao da je ministar oružanih snaga Francuske Sébastien Lecornu tijekom saslušanja pred parlamentarnim odborom za obranu najavio da će planirana investicija stajati porezne obveznike oko 10 milijardi eura.
Program PA NG (Carrier-avions de nouvelle generation) je u određenoj mjeri već započeo, s obzirom na to da je prošlog travnja vodeća francuska obrambena pomorska tvrtka Naval Group, u suradnji s brodogradilištem Chantiers de l'Atlantique, najavila narudžbu za 'usluge s dugim rokom isporuke'. One se odnose na nuklearni pogon broda, odnosno kotlovnicu i druge sustave za pretvorbu energije, pojasnila je francuska Glavna uprava za naoružanje (DGA).
Prema navodima ministarstva oružanih snaga Francuske, program PA NG je trenutno u fazi elaboriranja idejnog projekta koji bi trebao biti dovršen do kraja 2025. godine. Tek nakon što implementacija cjelokupnog projekta bude spremna, mogu se objaviti ugovori o razvoju i proizvodnji budućeg nosača zrakoplova, pojasnilo je ministarstvo.
Projekt nove generacije francuskog nosača zrakoplova datira iz 2003. godine, kada je pokrenut program PA2 (Porte-Avions 2) i to stoga što je nosač zrakoplova Charles de Gaulle već dvije godine od ulaska u službu morao na redovito održavanje, što je Francusku ostavilo bez raspoložive ploveće zračne baze. Program PA2 trebao je proučiti izvedivost drugog nosača u floti, temeljenog na dizajnu britanske klase Queen Elizabeth, no projekt je zbog nedostatka novca obustavljen 2009. i konačno otkazan 2013. godine.
Palubne lovce Rafale zamjenjuju multinacionalni FCAS
Pet godina kasnije tadašnja francuska ministrica oružanih snaga Florence Parly najavila je početak drugog programa izgradnje nosača zrakoplova kao zamjene za De Gaullea. Zakon o vojnom planiranju za razdoblje 2019.-2025. definirao je 18-mjesečnu studijsku fazu, vrijednu 40 milijuna eura, kako bi se predsjedniku Emmanuelu Macronu omogućilo da do 2020. godine donese odluku o glavnim karakteristikama programa, uključujući arhitekturu, mogućnosti pogona i broju brodova.
U svibnju 2020., tijekom posjeta tvrtki Chantiers de l'Atlantique, Parly je izjavila da će novi nosač biti izgrađen u Saint-Nazaireu, jer je to jedini suhi dok u Francuskoj koji može prihvatiti brodove te veličine. Međutim dva mjeseca kasnije uslijedila je rekonstrukcija francuske vlade pa je Vijeće za obranu odgodilo sve aktivnosti vezane za projekt. Tek u prosincu iste godine predsjednik Macron je i službeno najavio početak programa PA NG i odabir nuklearnog pogona za novi brod.
PA NG će biti najveći ratni brod izgrađen u Europi. Imat će deplasman od 80.000 tona, što je 5000 tona više od prvotnog planiranja, a predviđena duljina je 310 metara. Zbog ove veličine još uvijek nije u potpunosti definirano hoće li se graditi u Saint-Nazaireu ili pak u pomorskoj bazi u Toulonu. Jedan od početnih ciljeva projekta je dobiti 10 do 15 hektara raspoloživog prostora u luci kako bi se uopće izgradila infrastruktura za budući nosač.
Prema planovima, on će imati dva nuklearna reaktora K22 tvrtke TechnicAtome snage 220 megavata, odnosno 300.000 konjskih snaga svaki. Brod bi postizao brzinu od 27 čvorova, odnosno 50 kilometara na sat, te bi, s obzirom na nuklearni pogon, trebao imati neograničeni domet. Njegovu zračnu komponentu činili bi palubni višenamjenski lovci Rafale M te bi ih s vremenom zamijenila 32 primjerka budućeg borbenog zračnog sustava (FCAS), a razvijaju ih francuski Dassault Aviation, europski koncern Airbus i španjolski Indra Sistemas.
Uz novi nosač stižu nuklearne podmornice te brodovi za zaštitu prekomorskih teritorija
Također, na nosaču bi bila stacionirana dva do tri E-2D Hawkeyea, odnosno napredne inačice palubne letjelice s radarskom detekcijom velikog dometa te isto toliko dvomotornih višenamjenskih helikoptera NH90, inače prvih letjelica te vrste s fly-by-wire kontrolama leta. Predviđeno je i da budući nosač bude opremljen s nekoliko tipova borbenih i izviđačkih bespilotnih letjelica, ali oni još uvijek nisu precizirani. Zna se i da bi brod trebao biti pušten u pogon 2038. godine, nakon što obavi dvogodišnja testiranja poslije porinuća 2036. godine.
Valja reći da je projekt PA NG dio sveobuhvatne modernizacije francuske ratne mornarice, kao što je to slučaj i s kopnenom vojskom te zračnim i svemirskim snagama. Modernizacija se provodi na temelju sedam zakona o vojnom planiranju (LPM), osmišljenih oko četiri strateška prioriteta: jačanja sredstava za odvraćanje, pripreme za ratovanje visokog intenziteta, zaštite nacionalnih interesa na svim francuskim teritorijima, osobito onima prekomorskima, te jačanja međunarodnih partnerstava.
Glavni programi, uz budući nosač zrakoplova, obuhvaćaju zamjenu trenutne generacije podmornica s balističkim projektilima i onih za nuklearni napad te modernizaciju površine borbene flote prvog ranga, kao i flote za patroliranje i logističku potporu na moru.
U sklopu ovog ambicioznog plana četiri primjerka nove generacije podmornica s balističkim projektilima SNLE 3G zamijenit će aktualnu klasu Triomphant. Taj je projekt započeo prošlog ožujka, a prve podmornice nove generacije očekuju se u sastavu ratne mornarice oko 2035. godine. Sve je spremno i za novih šest jurišnih podmornica na nuklearni pogon Barracuda te će do 2030. u potpunosti naslijediti klasu Rubis.
Uz to, Francuzi planiraju izgradnju pet fregata srednje veličine klase FDI, potom sedam plovila za zaštitu suvereniteta klase PH, koja će zamijeniti obalne patrolne brodove klase D'Estienne d'Orves, kao i šest patrolnih brodova sa zadaćom zaštite isključivih gospodarskih zona francuskih prekomorskih teritorija u Indijskom oceanu i Pacifiku. Po dva broda bit će stacionirana u Novoj Kaledoniji, Tahitiju i Réunionu.