Portal Banka.hr podsjeća da je izvršni direktor investicijskog fonda PIMCO i bivši MMF-ov dužnosnik, u prošlom tjednu za Financial Times napisao da izlazak nekih zemalja iz eurozone, ali ne i iz Europske unije može pomoći u fleksibilizaciji politike potrebne za povratak konkurentnosti tih zemalja.

No, kako bi napustila euro, grčka vlada morala bi se nanovo suočiti s vrlo teškim pitanjima za svoje gospodarstvo, od tiskanja i distribucije novih novčanica do usklađivanja statusa postojećih ugovora, ali i prihvaćanja jednostavnijih najmova za većinu industrijskog uvoza, koji su potpisani u jednoj, a morali bi se podmirivati u drugoj valuti.

Ponovno uvođenje drahme (grčke nacionalne valute prije uvođenja eura) također bi izazvalo veliki pritisak na banke iz razloga što će vjerojatno doći do stampeda među klijentima u namjeri da isprazne svoje štedne račune prije gubitka vrijednosti zbog nove slabije valute, piše Banka.hr.

Uvođenje nove, slabije valute također znači i kreiranje nove tečajne politike te određivanje kamatnih stopa od strane centralne banke, a servisiranje duga denominiranog u eurima također će biti puno teže.

U ovakvoj situaciji, Grčka bi vjerojatno morala prekršiti i Shengenski sporazum kako bi spriječila odljev sredstava iz zemlje.

Banka.hr prenosi izjavu Daniela Grosa, ekonomista u Centru za europsku politiku koji kaže da članice uglavnom neće napustiti eurozonu dobrovoljno, no one mogu biti izbačene ukoliko ECB nije u mogućnosti financirati njihove nacionalne banke.

Prijedlog o izlasku Grčke iz eurozone zahtijeva jednoglasno odobrenje svih članica kao i pristanak Europskog parlamenta, no ako ona sama odluči napustiti eurozonu, tada ne postoji toliko jak zakon na razini Unije koji to zabranjuje.