Ankete pokazuju kako će na sljedećim parlamentarnim izborima važnu ulogu igrati nove stranke i politički savezi. Prije svega ORaH Mirele Holy, a značajnu podršku trenutačno uživaju i Savez za Hrvatsku koji okuplja osam stranaka desnice te Nacionalni forum Nikice Gabrića. Za očekivati je da će biračima biti privlačna i stranka Ljube Jurčića, Novi val koja se zadnja pojavila u političkoj areni. Istražili smo kakvi su ekonomski programi novih stranaka
Gabrićev Nacionalni forum obećava ekonomski prosperitet kroz precizan set mjera kojima će se paralelno smanjivati javna potrošnja i poticati rast svih ostalih segmenata potrošnje – investicija, izvoza i osobne potrošnje
Ključne odrednice ekonomske politike Nacionalnog foruma su: rast, zaposlenost i izvoz, aktivna monetarna i fiskalna politika (policy mix), izgradnja institucionalnog okvira za efikasnije funkcioniranje svih tržišta, socijalna država, poduzetništvo, znanost i inovacije.
U INVESTICIJE SVIM SREDSTVIMA
Negativne ekonomske trendove planiraju preokrenuti snažnim poticanjem privatnih investicija te odabranih državnih investicija koje imaju za rezultat opće smanjenje troškova poslovanja poduzeća. Za financiranje investicija planiraju angažirati i devizne pričuve Hrvatske narodne banke.
Dugoročno poticaj za rast vide u provođenju reformi kojim bi se povećala ukupna konkurentnost gospodarstva. Kao ključne reforme ističu restrukturiranje državnih firmi, razbijanje monopola, smanjivanje ulaznih barijera za poslovanje, reformu obrazovnog sustava, politiku imigracije u cilju podržavanja potencijalne stope rasta, poreznu, zdravstvenu i mirovinsku reforma.
BALTIČKE ZEMLJE UZOR ZA REFORME
Planiraju i promjenu načina funkcioniranja lokalnih i regionalnih jedinica koja uključuje smanjenje broja jedinica, prvenstveno onih financijski nesamodostatnih, otklanjanje 'uskog grla' na razini lokalne uprave centralizacijom funkcija za praćenje investicija te uvođenje pravila da lokalna jedinica samouprave ne može odlučivati o projektu koji je veći od njezina proračuna.
Uzore za provođenju reformi vide u iskustvima baltičkih zemalja, Finske, Poljska, Slovačka i Češke.
Ekonomska politika nacionalnog foruma cilja postizanje prosječnog srednjoročnog rasta BDP-a od minimalno četiri-pet posto. 'Takav bi rast omogućio smanjenje nezaposlenosti te bi mogao zaustaviti, odnosno postupno smanjivati udio inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu. Sve ispod toga ne znači samo stagnaciju nego pad i raspad domaćeg gospodarstva s nesagledivim socijalnim i političkim posljedicama', ističu u Nacionalnom forumu.
UMJESTO REZOVA, FORMULA ZA RAST
Kada je riječ o fiskalnoj politici i mjerama smanjenja proračunskog deficita, stranka Nikice Gabrića smatra da veći naglasak treba biti na skupu mjera kojima se potiču rast, zaposlenost i izvoz, a manji na mjerama smanjenja javnih rashoda. Od proračunskih restrikcija spominju tek stopiranje investicija društvenog standarda (bolnice, škole, kulturne ustanove i sl.) u srednjem roku.
Uvjereni su da bi Europska komisija, umjesto plana rezanja, prihvatila njihov plan gospodarskog oporavka. 'Smanjenje proračunskog deficita proces je u kojem trebamo surađivati s Europskom komisijom. Ali to nije puka tehnička operacija u kojoj se s naše strane izvršava domaća zadaća. Za nas je to puno dublje pitanje i mi moramo imati aktivniju ulogu te predložiti cjelovite mjere za rast. Kada budemo imali takav cjelovit pristup, Europska komisija nema razloga da nas u tome ne podrži', moto je njihova pomalo idealističnog pristupa rješavanju prekomjernog deficita.
Obećavaju smanjenje poreznog opterećenja za dva do pet posto i uvođenju svojevrsne 'garancije' da se porezni sustav i porezne stope neće mijenjati minimalno narednih pet godina. Pritom planiraju preraspodjelu poreznog tereta na način da se smanji porezno opterećenje za tvrtke, a uvede porez na kamate i kapitalnu dobit te pojača oporezivanje imovine, nasljedstava i nezdrave hrane
PROTIV DAVANJA AUTOCESTA U KONCESIJU
Privatizaciju u nacionalnom forumu vide kao dio cjelovitog ekonomskog programa. U tom kontekstu zalažu se za prodaju poduzeća i udjela koji nemaju strateški karakter, a protive se davanju autocesta u koncesiju. Smatraju da unapređenjem sustava upravljanja i uvođenjem vinjeta autoceste mogu postati samoodržive.
Kada je riječ o radnom zakonodavstvu, u Nacionalnom forumu zalažu se za promjene koje su u skladu s novim tehnologijama i dostignutim socijalnim i drugim standardima. Smanjenje nezaposlenosti ističu kao glavni prioritet kojemu se moraju podrediti sve ostale mjere ekonomske politike.
Pritom će posebnu pozornost usmjeriti na stvaranje mogućnosti zaposlenja osoba sa skupom znanja i sposobnosti kakvih u Hrvatskoj trenutačno ima najviše. Usporedno s tim procesom, radit će na usklađivanju procesa obrazovanja na svim razinama kako bi mladi stekli znanja i vještine koje su u skladu sa suvremenim industrijskim trendovima.
