Vijest da bi u proračunu moglo manjkati novca za plaće nastavnika za prosinac zadnjih dana uzbunila je ponajprije same nastavnike, ali i cijelu hrvatsku javnost
Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar za rupu u proračunu tešku oko 400 milijuna kuna optužio je svojeg prethodnika Željka Jovanovića, no još više bivšeg ministra financija Slavka Linića. Prema izjavama u medijima, prvi mu je kriv zato što nije uštedio koliko je trebalo, a drugi zbog mizernih izdvajanja za resor, među najnižima u EU.
No kako je stvarno nastala ova zlokobna rupa, je li ona ozbiljan znak za uzbunu te što možemo očekivati u budućnosti?
Sve više nastavnika na sve manje učenika, a gospodarstvo sve slabije
Bivši zamjenik bivšeg ministra Željka Jovanovića Saša Zelenika, profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci, za tportal.hr je naglasio da državni proračun nije vreća bez dna iz koje se može grabiti koliko se kome prohtije.
'Možda ovdje treba podsjetiti da je proračun od 2007. do danas narastao s oko 70 na preko 120 milijardi kuna iako za takvo povećanje nema nikakve ekonomske osnove. Ovogodišnji proračun je već u planu bio u minusu za preko 13,5 milijardi kuna, s tim da su se svi resori trebali prilagoditi tom okviru usuglašenom i s EU-om u sklopu tzv. Europskog semestra, Nacionalnog plana reformi, ali i procedure prekomjernog deficita', rekao je prof. dr. sc. Zelenika.
U situaciji, kaže, u kojoj najveći dio proračuna MZOS-a, i do 90 posto, odlazi na plaće te uz evidentnu potrebu da se sačuvaju operativni dijelovi aktivnosti - ulaganje u projekte i programe - proračun za plaće rađen je tako da se predvide uštede kroz ograničenja novih zapošljavanja te transparentniju i ujednačeniju isplatu plaća putem COP-a, kroz smanjenje prekovremenog i rada u posebnim uvjetima, kroz ukidanje dodatka na vjernost službi - 4, 8 i 10 posto, kroz smanjenje materijalnih rashoda, kroz outsourcing stručnih i administrativnih poslova, kroz reorganizaciju mreže škola i javnih znanstvenih instituta te kroz nove normative u školama.
'Nakaradno je da ministar koji zbog svojeg populizma nije osigurao provođenje tih mjera sada demagoškim izjavama napada svoje prethodnike te Ministarstvo financija i Vladu u kojoj sjedi jer 'oni nisu znali pomnožiti mjesečni iznos s 12'! Koliko je to suludo, bit će razvidno kroz rebalans proračuna, kada će mu upravo Ministarstvo financija i Vlada osigurati pokrivanje tog nedostatka, ali posebice pri planiranju proračuna za 2015, kada će ministar Mornar, izgleda, nažalost, pod tutorstvom MMF-a, jer sam to nije u stanju, morati iskazati svoje nesumnjive kompetencije množenja, ali i, prije svega, oduzimanja', kaže Zelenika.
Živimo iznad svojih mogućnosti!
Bivši Jovanovićev zamjenik smatra da bi, naravno, bilo lijepo kada bi izdvajanje za obrazovanje i znanost moglo biti veće, no upozorava da ne treba zaboraviti da nam trećina proračuna odlazi na mirovine koje su u prosjeku na razini od 2.200 kuna, a da samo polovicu toga iznosa pokrivamo izdvajanjima za mirovinske fondove dok druga polovica dolazi kroz PDV i druge poreze.
'Ne treba zaboraviti ni na milijarde eura dugova, između ostaloga i za krađe i muljanja pri izgradnji autocesta, koje nam je kra-de-ze ostavio u naslijeđe, a koje svake godine treba servisirati, na rastuće dugove zdravstva, na socijalna izdvajanja, na činjenicu da je broj zaposlenika u sustavu rastao obrnuto proporcionalno padu broja učenika, da je broj zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja narastao od 2007. za više od četvrtine...
Moramo se dakle napokon suočiti s činjenicom da živimo iznad svojih mogućnosti. Jedine moguće alternative su bankrot ili da nam financije, poput Grčke, vode neki inozemni tutori jer mi to, izgleda, nismo sami u stanju. Obje te opcije će međutim biti puno nepovoljnije za naše građane', upozorio je Zelenika.
MZOS: Nema razloga za paniku
Mornarova glasnogovornica Gordana Zuccon smatra da su neki mediji prenapuhali priču o manjku u proračunu.
'Manjak koji je prikazan nije samo u sredstvima za plaće, nego i za subvencionirani prijevoz učenika, za što nedostaje oko 90 milijuna kuna. No to se neće rezati. Odluka je Vlade da će se te stvari pokriti; barem do kraja godine, a što će biti dalje, hoće li se iduće godine nešto mijenjati, to je teško znati', rekla je Zuccon.
Prema glasnogovornici, to je uobičajen način funkcioniranja Vlade – da se već u startu kreće s proračunom u kojem je predviđen manjak kako se ne bi olako trošilo.
'Kada biste djetetu dali punu vreću novca, naravno da bi ono potrošilo sve. Ovako, kada dajete manje, postoji pritisak da se ne potroši previše', objasnila je Zuccon.
