Grafika koja se dijeli na platformi X, ranije poznatoj kao Twitter, uspoređuje broj smrtnih slučajeva u prometu u različitim europskim zemljama i dovodi ih u vezu s ograničenjem brzine.

Navodi se da su, unatoč postojanju ograničenja brzine, stope smrtnosti na autocestama u Poljskoj, Grčkoj, Belgiji i Austriji veće nego u Njemačkoj, državi koja nema opće ograničenje brzine. Ova tvrdnja izazvala je široku raspravu, pogotovo među onima koji se protive uvođenju ograničenja brzine na njemačkim autocestama, i bila je korištena kao argument u toj raspravi.

Međutim detaljnija analiza otkriva da su podaci na kojima se temelji ova grafika izvučeni iz konteksta i nisu točni za prikazivanje stvarne situacije. Naime, iako su brojke prikazane na grafici tehnički točne, one su zastarjele i ne odnose se isključivo na smrtne slučajeve na autocestama, već uključuju sve smrtne slučajeve u prometu, upozorava njemački Tagesschau.

Prema podacima Europske komisije, broj smrtnih slučajeva u prometu u Njemačkoj iznosi 3,4 na 100.000 stanovnika, što je manji broj nego što je prikazano na grafici, a ona navodi 3,8 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika.

Dodatno, podaci iz grafike odnose se na ukupan broj smrtnih slučajeva u prometu, a ne isključivo na one koji su se dogodili na autocestama. To znači da su u isti koš stavljeni smrtni slučajevi u gradovima, na lokalnim te na autocestama, što čini usporedbu s ograničenjem brzine na autocestama potpuno neodrživom.

U Njemačkoj su, prema Saveznom zavodu za statistiku (Destatis), 2023. godine poginule 302 osobe na autocestama, unutar naselja 902 osobe, a na cestama izvan naseljenih mjesta 1635 osoba. Ovi podaci jasno pokazuju da se ne može jednostavno uspoređivati broj smrtnih slučajeva na temelju ograničenja brzine na autocestama, bez obzira na druge ključne čimbenike.

Selektivan odabir zemalja i obmanjujući prikaz

Grafika također selektivno odabire zemlje koje uključuje u usporedbu, čime dodatno stvara pogrešan dojam o sigurnosti na njemačkim autocestama. Uspoređujući Njemačku samo s Poljskom, Grčkom, Belgijom i Austrijom, ostavlja dojam da ta država ima nižu stopu smrtnih slučajeva u prometu u odnosu na ove zemlje. Međutim kad se u usporedbu uključe i druge europske zemlje, slika se značajno mijenja.

Primjerice, Švicarska i Danska, obje s ograničenjem brzine na svojim autocestama, imaju značajno nižu stopu smrtnih slučajeva u prometu u odnosu na Njemačku. Švicarska bilježi 2,2 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika, a Danska ih ima 2,7, što ih stavlja u bolju poziciju u odnosu na Njemačku. Ovo jasno pokazuje da selektivan odabir podataka može stvoriti iskrivljenu sliku stvarnosti.

Također je važno napomenuti da ni u Njemačkoj sve autoceste nisu bez ograničenja brzine. Otprilike 70 posto njemačkih autocesta nema opće ograničenje brzine dok na 23 posto cesta postoji generičko ograničenje, a na preostalih sedam posto primjenjuju se fleksibilna ograničenja brzine te ovise o vremenskim uvjetima ili stanju na cesti. Stoga je netočna tvrdnja da su njemačke autoceste potpuno bez ograničenja brzine.

Utjecaj ostalih faktora na sigurnost u prometu

Ograničenje brzine na autocestama nije jedini faktor koji utječe na broj smrtnih slučajeva u prometu. Stanje cesta, gustoća prometa, razina provedbe zakona, kao i ponašanje vozača, igraju ključnu ulogu u određivanju prometne sigurnosti. Naprimjer, stanje infrastrukture, poput kvalitete ceste i adekvatnosti signalizacije, može značajno utjecati na vjerojatnost nesreća.

Prema podacima Saveznog zavoda za ceste, Njemačka se po broju smrtnih slučajeva na autocestama po prijeđenim kilometrima vozila nalazi u gornjoj sredini među europskim zemljama. Naime 1,48 osoba pogine na milijardu prijeđenih kilometara na njemačkim autocestama. Usporedbe radi, u Austriji taj broj iznosi 1,28 dok je u Danskoj i Nizozemskoj još manji - 0,91, odnosno 0,90 smrtnih slučajeva na milijardu prijeđenih kilometara. Ovi podaci jasno pokazuju da Njemačka nije nužno najsigurnija zemlja po pitanju smrtnih slučajeva na autocestama, kako sugerira grafika.

Povezanost između brzine i broja nesreća

Stručnjaci se slažu da postoji jasna povezanost između brzine i broja te težine prometnih nesreća. Veće brzine povećavaju duljinu zaustavnog puta, što znači da vozači imaju manje vremena za reakciju u slučaju opasnosti. Također, brzina povećava silu udara, što rezultira težim posljedicama nesreća. Wulf-Holger Arndt, voditelj odjela Mobilnost i prostor na Tehničkom sveučilištu u Berlinu (TU Berlin), ističe da ograničenje brzine može smanjiti broj i ozbiljnost prometnih nesreća, ali nije jedini faktor koji doprinosi sigurnosti u prometu.

Prema Destatisu, prebrza vožnja jedan je od glavnih uzroka nesreća na njemačkim autocestama. U 2023. godini 130 ljudi poginulo je u nesrećama uzrokovanim prekomjernom brzinom, što čini 43 posto svih smrtnih slučajeva na njemačkim autocestama. Ovi podaci jasno pokazuju da je to ključan faktor u sigurnosti na cestama te da je važno razmotriti uvođenje ograničenja brzine kao jedno od mogućih rješenja za smanjenje broja nesreća.

Rasprava o uvođenju ograničenja brzine

Rasprava o uvođenju općeg ograničenja brzine na njemačkim autocestama traje već godinama, a mišljenja su podijeljena. Dok neki stručnjaci i udruge smatraju da znanstveni podaci o utjecaju konkretnog ograničenja brzine nisu dovoljno detaljni, drugi ističu jasnu povezanost između brzine i broja te težine prometnih nesreća. Pristalice uvođenja ograničenja brzine ne naglašavaju samo sigurnost u prometu, već i druge aspekte, poput zaštite okoliša.

Prema Saveznom uredu za zaštitu okoliša, uvođenje općeg ograničenja brzine od 120 kilometara na sat na njemačkim autocestama moglo bi smanjiti emisiju CO2 za 4,5 milijuna tona godišnje, što čini oko tri posto emisija u prometnom sektoru.