Nije česta situacija da se revolucionarni medicinski zahvati, i to na svjetskoj razini, provode u 'malim' bolnicama, a upravo to u Općoj bolnici Zadar radi ginekolog Luka Matak. Mladi stručnjak počeo je primjenjivati minimalno invazivnu tehniku, bez klasičnih rezova i laparoskopskih 'rupica'.

Da se dobar glas daleko čuje, postalo je jasno kada su na edukaciju kod Mataka počeli stizati kolege ginekolozi iz najvećih hrvatskih bolnica, a što ono radi u Zadru došli su vidjeti i Amerikanci. On tu nije stao, već je pokrenuo proces koji bi trebalo rezultirati formiranjem međunarodnog centra za minimalnu invazivnu ginekološku endoskopiju u Zadru.

'Ljudi iz cijelog svijeta moći će doći u Zadar kako bi dobili međunarodni certifikat iz minimalno invazivne ginekološke kirurgije. Takvih centara tek je desetak u cijelom svijetu, a u Zadru je prvi sljedeći i vjerujem da će biti otvoren do kraja ove godine', samouvjeren je Matak, čiju je svestranost krajem 2023. godine nagradila i Hrvatska liječnička komora (HLK).

Matak skromno govori o svojim uspjesima i u prvi plan ističe obitelj, suprugu i dvoje djece, kojima je i posvetio nagradu HLK-a. 'Ništa što sam dosad ostvario u karijeri nije mi važno kao njih troje', naglasio je.

'Nisam znao čime ću se baviti'

A kako je sve počelo? Iskreno priznaje da je odlučio studirati medicinu jer je samo u njoj vidio perspektivu zapošljavanja i napredovanja.

'Nisam znao čime ću se baviti u životu, a medicina je grana koja ti daje širok spektar mogućnosti', objašnjava ovaj ginekolog.

Medicina, kaže, ne zahtijeva da na početku svoje fakultetske edukacije točno znaš što želiš raditi u životu i, za razliku od nekih drugih zanimanja, nudi cijelu lepezu pravaca: interna medicina, kardiologija, ginekologija... 'Ili se, na kraju krajeva, uopće nećeš baviti klinikom, nego pretklinikom ili znanstvenim radom', kaže.

Odlučio se za ginekologiju i svima je jasno da nije pogriješio jer danas uvodi inovativne metode u procese liječenja u Hrvatskoj.

Tri inovativne metode

'Prošle godine u srpnju napravio sam minimalno invazivan zahvat koji upotrebljava prirodne otvore u tijelu kako bi se došlo do ciljanih organa. Radi se o takozvanoj metodi vNOTES, kojom smo uklonili jajnike, jajovod i maternicu. Riječ je o početnom koraku. Nakon toga sam osobno nadogradio i proširio indikaciju potrebe ove metode. Jedna od prvih procedura koju sam napravio takozvana je plastron plastika, a radi se o metodi podizanja mokraćnog mjehura kod pacijentica. Riječ je o modifikaciji klasične metode, a koja je, recimo to tako, upgradeana', opisuje nam Matak čime se bavi.

Sam je, kaže, uveo, napravio i prezentirao tehniku na Kongresu endoskopske kirurgije u Bruxellesu. U pripremi je studija na većem broju žena te bi trebala pokazati dugoročnu učinkovitost tog postupka.

'Studiju sam započeo raditi prošle godine, ali još nisu publicirani rezultati, zasad je samo objašnjena tehnika', kaže nam Matak.

Osim plastron plastike, postoji još jedna tehnika autonomne transplantacije tkiva kod pacijentica koje imaju problema s prolapsom zdjeličnih organa. Tu tehniku, otkriva nam Matak, uz njega izvodi, koliko je poznato, samo još jedan liječnik u Belgiji. Treća inovativna metoda, koju koristi oko šest do osam kirurga u svijetu, izolacija je limfnih čvorova čuvara tehnikom vNOTES. Riječ je o zahvatu prilikom kojeg se ulazi kroz rodnicu i izoliraju se limfni čvorovi čuvari kako bi se analizirao njihov status kod pacijentica koje boluju od onkološke bolesti.

'Te tri metode u koje sam osobno involviran ne rade se u mnogo centara na svijetu, a pogotovo ne postoji centar u kojem sve tri metode radi jedna osoba. Vani su to subspecijalizacije u određenoj grani, a ovo su uroginekološke i onkološke metode. Zbog toga su Amerikanci poslali čovjeka koji je bio sa mnom sedam dana i koji je vidio sve metode koje radim na jednom mjestu. Razlog posjeta je bio taj što to radi malo ljudi, njihova je tehnologija i oni je žele unaprijediti kako bi se mogla primjenjivati i u ovim situacijama koje sam predstavio', objašnjava nam Matak.

Sada već mnogi dolaze kod njega u Zadar učiti o novim metodama koje je uveo. Educirao je tako oko 30 ginekologa specijalista iz Hrvatske.

'To su sve mahom ljudi koji su već barem pet, šest, možda i 10 godina specijalisti u svojim ustanovama, neki od njih su šefovi odjela i svi su ovdje prošli edukaciju, a dio njih počeo je s osnovnom metodom vNOTES. Stigli su nam ljudi iz KBC-a Rijeka, Sestara milosrdnica, Klinike za tumore, KBC-a Osijek, OB-a Šibenik, OB-a Karlovac i OB-a Gospić koji su prošli osnovnu edukaciju. OB Šibenik i Gospić već su počeli s time dok drugi čekaju zbog administrativnih razloga', otkriva nam ginekolog.

'Izborniku' Dukiću duguje mnogo

Rijedak je slučaj da se u manjoj sredini u Hrvatskoj kao što je Zadar obavljaju napredni medicinski postupci. Matak smatra da ima sreću što je započeo specijalizaciju baš u Zadru jer je imao jako dobrog mentora, doktora Dukića, koji mu je vrlo rano omogućio da asistira prilikom zahvata.

'Od ranih početaka moje specijalizacije davao mi je priliku, uz njegovu pomoć, da operiram neke lakše slučajeve, što ja jako bitno u kirurgiji, isto kao i u nogometu - ako ne dobijete priliku, onda ni ne možete pokazati neki svoj talent', kaže Matak te smatra da je u velikim ustanovama zbog velikog broja pacijenata i operacija veći pritisak pa mladi ljudi teže dolaze do prilike za operiranje nego u relativno manjim bolnicama.

Priliku za napredovanjem iskoristio je i već tada se educirao za ovaj zahvat jer je to nešto što ne bi mogao uvesti bez prethodnog znanja. Ističe da je vrlo važno i to što je od početka imao podršku starijih kolega.

'Jer bez obzira koliko imali motiva, entuzijazma, želje i volje, ako vas ne podrže pročelnik službe ili ravnatelj u nekoj nabaci opreme i drugim stvarima, ni vaš motiv ni želja ni volja neće doći do izražaja', kaže nam Matak.

Na koncu, ono što je na početku izgledalo skuplje kasnije se ispostavilo da je jeftiniji zahvat za bolnicu jer su pacijentice kraće u bolnici, imaju manje komplikacija, manje lijekova troši se postoperacijski, manje je potencijalnih komplikacija i nakon zahvata... Iako naglašava da kao liječnik ne gleda kroz perspektivu skupoće, već mu je uvijek u interesu ono što je bolje i ide u korist pacijentu.

Kako gleda na budućnost zdravstva u Zadru i Hrvatskoj?

'Smatram da nam je perspektiva jako dobra u Zadru. Prije svega zato što imamo dosta kolega koji se javljaju na specijalizaciju i nemamo problem s kadrom. Vjerujem da je to rezultat kvalitetnog rada i ljudi koji su prije mene bili ovdje i koji su postavili dobre temelje na samoj ginekologiji. Samo sam to nastavio. Mislim da postoje kolege koji će preuzeti ovo što smo pokrenuli, a prije svega mislim na edukacijski centar. Vjeruje da je to put kojim će se razvijati i naša ginekologija tako da, ako već nismo, postanemo regionalni centar u ginekološkoj kirurgiji. Vjerujem da smo na pravom putu', kaže Matak.

Što se tiče ginekologije u Hrvatskoj, kaže da, kao u svakom velikom sustavu, ima prednosti i mana.

'Ako ne možeš sebe motivirati...'

'Iz svoje perspektive rekao bih da sam zadovoljan svojom edukacijom. Put da postaneš specijalist je dugotrajan i takav treba biti, a on od tebe iziskuje velik angažman i motiv da budeš taj koji će htjeti i željeti nametnuti se svojim radom, znanjem i zalaganjem - onda ćeš dobiti priliku. Na žalost ili na sreću, to je takav sustav. Vani te sustavi tjeraju da se angažiraš, a ovdje si ti taj koji nešto hoće ili neće. Ako imaš motiv, cilj koji si postaviš, možeš i ostvariti te ciljeve u većem obimu. Ako jednostavno nisi taj tip da sam sebe možeš motivirati, onda nećeš dobro proći u ovakvom sustavu', rezonira Matak.

Sustav bi poboljšao u smislu da bi trebalo prije davati priliku mladim ljudima tako da budu najbolji u četrdesetim godinama, a ne da s 55 godina dođu do svog vrhunca.

'Smatram da Hrvatska ima jako dobre stručnjake, a dobro kotiramo i na svjetskoj razini, pa je perspektiva same medicine u Hrvatskoj jako dobra. Ne mislim da je zdravstvo u Hrvatskoj toliko loše da će krahirati i da će svi otići. Ljudi će uvijek odlaziti i dolaziti, samo je pitanje nas koliko ćemo im dati priliku. Smatram da je to pravi put i način na koji ih možemo zadržati u Hrvatskoj, nije novac motiv zbog kojeg ljudi ostaju ili odlaze, već prvenstveno radno okruženje', zaključio je Matak.