U Hrvatskoj postoje dva popisa birača - jedan za Hrvatsku i drugi za dijasporu. Problem s umrlima na popisima birača leži u činjenici da nije uspostavljena suradnja između hrvatskih i bosanskohercegovačkih vlasti kojom bi naša strana bila obaviještena o smrti glasača koji žive u toj zemlji da bi ih se moglo brisati s popisa birača. Tako da problem nesređenih popisa birača u Bosni i Hercegovini ostaje najveći problem i otvara mogućnost 'glasovanja' mrtvih. Profesor ustavnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Robert Podolnjak kaže da bi se to pitanje trebalo riješiti međudržavnim sporazumom s nekim bosanskohercegovačkim ministarstvom koje raspolaže informacijama o dvojnom državljanstvu građana te zemlje.

'Jer kad netko premine u BiH, onda neko državno tijelo treba utvrditi da je osoba imala dvojno državljanstvo i proslijediti Hrvatskoj tu informaciju', rekao je Podolnjak. On je dodao da je to trebalo biti regulirano nedavno ratificiranim sporazumom dviju zemalja o dvojnom državljanstvu.   

Do parlamentarnih izbora 2007. godine znalo se događati dvostruko glasovanje - da osoba ujutro glasuje u Mostaru, a popodne u Splitu.

Promjenama zakona o popisu birača iz 2007. godine taj je problem reguliran na način da se osoba koja posjeduje dvojno državljanstvo nakon što zatraži hrvatsku osobnu iskaznicu automatski briše s popisa birača za dijasporu. Taj princip, prema saznanjima GONG-a, poprilično funkcionira ako se poštuje procedura. 'Ipak, taj princip generira jedan drugi problem, a to je kada neka osoba koja živi u Mostaru i ima dvojno državljanstvo izvadi osobnu iskaznicu u Splitu i automatski se uvede u tamošnji popis birača, što također generira nerealno velik broj birača u gradovima poput Makarske ili Metkovića, u usporedbi sa stvarnim brojem ljudi koji žive u tim sredinama', kaže Dragan Zelić iz GONG-a.

Velik problem, napominje on, ostaje i loša suradnja s vlastima Hrvatske i Srbije po tom pitanju, kao i po pitanju prijave prebivališta. Bilo bi logično kad netko želi prijaviti prebivalište u Splitu da ga se traži odjava s prijašnjeg mjesta stanovanja, što nije uvijek tako. Podolnjak objašnjava da se to pokušalo riješiti Zakonom o prebivalištu koji se u Saboru pojavio samo u prvom čitanju i onda nestao. 'Očito je da se radilo o političkoj odluci te je zakon stopiran', smatra Podolnjak. Po tom prijedlogu zakona policija je trebala provjeravati sporne adrese na kojima živi sumnjivo velik broj birača. 'Očito je da su svi problemi u pravnoj regulativi. Smatram da bi Kukuriku koaliciji, ako pobijedi na izborima, kako se najavljuje po predizbornim anketama, bilo u interesu srediti te probleme, osobito jer ne izlazi na izbore u jedinici za dijasporu', kaže Podlonjak.    

Kako bilo, ostaje nam, nažalost, samo nada da će ovo biti posljednji izbori na kojima ćemo se susresti s tim anomalijama.