Šuica je u četvrtak sudjelovala u raspravi o utjecaju izbijanja pandemije covida-19 na ustanove za dugotrajnu skrb u Europi, održanoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu.

Poručila je da sustave za dugotrajnu skrb treba reformirati kako bi ih se bolje pripremilo za sve veće potrebe za njihovim uslugama i buduće zdravstvene krize.

„Vidjeli smo da su djelatnici (tih ustanova) i njihovi štićenici posebice izloženi virusu i njegovim teškim posljedicama. To nas jako zabrinjava. Moramo poboljšati zaštitu najranjivijih u našem društvu”, kazala je, istaknuvši da Komisija na tome aktivno radi.

„Slušamo taj sektor i razmatramo različite instrumente i moguća rješenja kako bismo pružili potporu tim ustanovama i korisnicima njihovih usluga”, dodala je, napomenuvši da je pitanje financiranja u nacionalnoj nadležnosti.

Šuica je najavila da će početkom 2021. Komisija objaviti Zelenu knjigu o starenju u cilju pokretanja javne rasprave o dugoročnim utjecajima starenja, skrbi i mirovina, aktivnom starenju i sposobnosti sustava za socijalnu zaštitu da se nose sa starenjem populacije.

„Razmotrit ćemo međugeneracijsku solidarnost i pravednost, utjecaje na tržište rada, gospodarstvo, zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi. Dobar dio bavit će se pitanjima dugotrajne skrbi”, kazala je.

Na osnovi rezultata javne rasprave Komisija će moći lakše procijeniti kakve bi se nove inicijative moglo poduzeti u vezi dugotrajne skrbi.

„Ako naučimo barem jednu lekciju iz pandemije covida-19, neka to bude važnost solidarnosti. Međugeneracijska solidarnost mora biti jedan od pokretača europskog oporavka”, zaključila je Šuica.

U raspravi su sudjelovali i hrvatski eurozastupnici iz redova EPP-a Tomislav Sokol i Sunčana Glavak.

Sokol: EU može pomoći ustanovama

Sokol je pozvao da se instrumentima Europske unije žurno poboljšaju uvjeti u domovima za dugotrajnu skrb jer je broj preminulih štićenika vrlo visok.

„Postoje jasne indicije da korisnici ustanova za dugotrajnu skrb čine veliki udio smrtnih slučajeva od covida-19. U europskim državama smrtni slučajevi korisnika ustanova za dugotrajnu skrb čine od 37 do čak 66 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19”, upozorio je.

Generalno starenje populacije te manjak zdravstvenih stručnjaka gorući su izazovi u Uniji koje treba hitno prioritizirati te implementirati u sve politike i akcijske planove, poručio je.

Hrvatska na gotovo milijun starijih od 65 ima svega oko 37 tisuća kreveta u ustanovama za dugotrajnu skrb.

Sokol je naglasio da Europska unija ima financijske i regulatorne instrumente kojima može značajno utjecati na poboljšanje uvjeta u ustanovama za dugotrajnu skrb te da se s njima mogu i smanjiti razlike u kvaliteti zdravstvene skrbi na području Unije.

Glavak: Stariji su izolirani

Glavak je upozorila da su starije osobe socijalno izolirane u pandemiji i pozvala da se razmotri primjerenost sustava za socijalnu zaštitu.

"Korisnici domova zbog novih su mjera izolirani, imaju smanjene socijalne kontakte i nužno su promijenjene njihove dnevne rutine. Ne mogu obaviti najjednostavnije stvari – raspolagati svojim financijskim sredstvima, otići u banku, ne mogu posjetiti obitelj i prijatelje, kojima su također uskraćeni ili reducirani posjeti'', rekla je.

Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije o utjecaju COVID-19 pokazuje da je nasilje nad starijim osobama, koje već nose teret pandemije, naglo poraslo. Ono se događa u domovima, u institucijama za dugotrajnu njegu i u sferi digitalnog, uz nagli porast prevara usmjerenih na stariju populaciju.

"Starije osobe žrtve su socijalne izolacije, usamljeni su više nego ikad. Generacija je to koja ipak ne živi u digitalnom svijetu, nego žele socijalni kontakt. Moramo im omogućiti da što bolje podnesu pandemiju. Nadam se da će Europska komisija to uzeti u obzir u Zelenoj knjizi o starenju", kazala je Glavak, po priopćenju EPP-a.