UN bi se trebao usredotočiti na brojne izazove s kojima se danas svijet suočava: rat u Ukrajini polarizira svjetski poredak na načine neviđene od Hladnog rata, rast cijena hrane ima snažan utjecaj na ljude diljem svijeta, energetska kriza uzburkava globalno gospodarstvo, uz zabrinutosti zbog klimatskih poremećaja kao što su razorne poplave u Pakistanu, piše The New York Times.

'Opća skupština sastaje se u vrijeme velike opasnosti', rekao je prošli tjedan António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, istaknuvši da je naš svijet opustošen ratom, pogođen klimatskim kaosom, oštećen mržnjom i posramljen siromaštvom, glađu i nejednakošću. Guterres je rekao da okupljanje svjetskih čelnika u New Yorku mora dati nadu kroz dijalog, rasprave i konkretne planove za prevladavanje podjela i kriza.

Međutim malo je nade da će se bilo što promijeniti nakon godišnjeg okupljanja svjetskih državnika u UN-u. Opća skupština Ujedinjenih naroda rapidno gubi na važnosti kao mjesto na kojem se rješavaju problemi. Politico se u tekstu o skupu u New Yorku iskreno zapitao ne bi li svijet doista bio bolje mjesto kad bi svima koji se pojave na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda stvarno bilo stalo do stvari za koje to kažu.

Nakon desetljeća napretka u smanjenju siromaštva i poboljšanju zdravstvenih ishoda svijet je posljednjih godina počeo daleko zaostajati u naporima da ispuni 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDGs), a koje su prihvatile sve vlade 2015. O nekim pitanjima, uključujući rodna pitanja jednakosti, svijet ide unazad.

Koja je onda svrha okupljanja 157 šefova država i vlada u New Yorku ovaj tjedan? I može li niz popratnih sastanaka na vrhu - koji okupljaju sve, od bivših članova Clintonove administracije preko tehnoloških aktivista do europskih članova kraljevske obitelji - išta promijeniti? New York City u drugoj polovici rujna sada je dvotjedni festival koji privlači sve one koji se nose s globalnim izazovima. Često se radi o tome da se vidi i bude viđen, piše Politico. Svi, od korejskih megazvijezda BTS-a do američkih glumaca poput Matta Damona i Goldie Hawn, koriste UN kao platformu za svoje ciljeve. Ono što je nekoć bila prilika za nacionalne vođe da održe govore na globalnoj pozornici ili zgrabe predsjednika SAD-a za uho u hodniku sada je kasnoljetna verzija Davosa, ali veća.

'Kada sam prvi put došao na UNGA 1990-ih, bilo je vrlo sterilno. Jedan za drugim pripremljeni govor. Danas je to suprotno od sterilnog, to je mjesto na kojem se testiraju globalne ideje', rekao je Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke, za Politico.

Kotizacija za Opću skupštinu UN-a ne košta 50 tisuća dolara po osobi - kao što košta Svjetski ekonomski forum - a šoping u New Yorku bolji je za žene diktatora. Nije ni čudo što je UNGA postao WEF na steroidima. Slično kao glavna pozornica WEF-a, službeni program govora čelnika Opće skupštine UN-a sada je često sporedna predstava.

Ovogodišnji govori ne mogu biti gori od potpuno videovezom organizirane Opće skupštine UN-a 2020. — koja se pretvorila u 30-satni videopoziv — ali će svejedno biti 'prilično bezvrijedni', rekao je Richard Gowan, stručnjak za procese UN-a koji vodi ured Međunarodne krizne skupine u UN-u. Djelomično je to zato što čelnici ne slušaju govore jedni drugih - i svoje primjedbe upućuju domaćoj publici. 'Jednom kada američki predsjednik ode, imate predsjednike i premijere koji razgovaraju s diplomatskim ekvivalentom dvojice muškaraca i psa', rekao je Gowan.

Oko 157 šefova država i predstavnika vlada planira održati govore od utorka do nedjelje, a očekuje se da će rat u Ukrajini i njegove posljedice biti glavna tema. Uvertira je počela već danima prije, kada su se Rusi požalili da SAD oklijeva s izdavanjem viza šefu delegacije Sergeju Lavrovu i njegovoj sviti. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratit će se na Općoj skupštini u unaprijed snimljenom videogovoru. Izglasano mu je u petak naime izuzeće od pravila koje nalaže da se svi govori ove godine moraju održati osobno.

Očekuje se da će napetosti biti visoke između Rusije, Sjedinjenih Država i europskih zemalja oko Ukrajine; između Kine i Sjedinjenih Država oko Tajvana i trgovine te između zemalja u razvoju i Zapada oko raspodjele sredstava za razvoj i druge pomoći. Na dnevnom redu bit će dogovor oko iranskog nuklearnog programa, čija finalizacija prilično šepa i mogla bi se pretvoriti u još jednu propast međunarodne politike, kakvih ne nedostaje u posljednje vrijeme.

Američki predsjednik Joe Biden pojavit će se na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda kasnije nego inače zbog povratka s pogreba kraljice Elizabete II u Londonu, ali očekuje se da će njegove primjedbe odrediti ton za sastanak koji će biti usredotočen na Ukrajinu i klimatske promjene. Američki predsjednici povijesno govore drugi među šefovima država koji se obraćaju skupu, nakon Brazila. Očekuje se da će Biden ove godine prekinuti tu tradiciju, govoreći u srijedu umjesto planiranog termina u utorak ujutro.

Tri važna svjetska čelnika neće biti prisutna u Ujedinjenim narodima ovog tjedna - šefovi Rusije, Kine i Indije. Sva trojica su prije nekoliko dana sudjelovala na sastanku Šangajske skupine za suradnju u Uzbekistanu. U UN-u će ih predstavljati ministri te će, u skladu s protokolom Ujedinjenih naroda, govoriti kasnije tijekom tjedna, nakon što svi šefovi država i vlada održe govore u dvorani Opće skupštine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin neće biti ondje iako će rat koji je poveo protiv Ukrajine i njegove reperkusije koje odjekuju svijetom dominirati događajem, navodi The New York Times. Predsjednik Kine Xi Jinping važan je financijski doprinositelj UN-u i čelnik rastuće geopolitičke sile, no također preskače Opću skupštinu. Kina i Sjedinjene Države suparnici su za politički i ekonomski utjecaj u UN-u.