Poručuju da sukob interesa treba biti reguliran za širi krug politički relevantnih osoba, Povjerenstvu treba omogućiti učinkovitiji i transparentniji rad, a javnosti treba osigurati pravovremen pristup informacijama o interesima svih dužnosnika – kako lokalnih, tako i onih koje imenuje sud, primjerice u slučaju izvanrednog povjerenika u Agrokoru.

U GONG-u smatraju da u definiciju dužnosnika treba uvrstiti i osobe koje imenuje Trgovački sud na prijedlog Vlade (npr. izvanrednog povjerenika u Agrokoru), predstavnike RH u Europskom parlamentu, predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u vlasništvu JLRS-a (npr. Zagrebački holding), članove Vladinih vijeća, savjetodavnih i nadzornih tijela, radnih skupina ministarstava, kao i volonterske savjetnike za odnose s medijima i slično. K tome, treba omogućiti naknadno uključivanje čelnika novih ili reformiranih tijela poput, primjerice, Državnog inspektorata.

Stava su da se zakon treba odnositi i na lokalne predstavnike građana, tj. članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne (samo)uprave, tako da im se zabrani poslovanje s lokalnim javnim tvrtkama. U situacija kada zabrana nije životna (npr. na otocima), potrebno je propisati obavezu prijavljivanja poslova njihovih tvrtki u Registar poslovnih odnosa koji treba skupljati informacije o poslovanju tvrtki dužnosnika sa svim tijelima javne vlasti. Osnivanjem tog registra javnost bi na jednom mjestu mogla pratiti sve poslove tvrtki dužnosnika, pa i one vezane uz bagatelnu nabavu, vjeruju u ovoj organizaciji civilnog društva.

U GONG-u smatraju da je potrebno pokrenuti i Registar članova predstavničkih tijela JLRS-a kako bi na jednom mjestu nadležna tijela i javnost imali pristup podacima o tome tko su sve lokalni predstavnici birača (ime i prezime, tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost, početak i kraj mandata).

Također su mišljenja da je neophodno uvesti Registar transparentnosti zainteresirane javnosti, u kojem trebaju biti registrirani članovi tijela koja savjetuju ili imaju priliku utjecati na Hrvatski sabor, predsjednicu Republike, Vladu i ministarstva, a koji sadrži podatke o članovima (ime, prezime, poslovi ili funkcija koju član obnaša, tijelo/radna skupina pri kojem član djeluje, početak i kraj mandata, opis interesa, organizacija i inicijativa koje zagovara).

Financijska kazna koja se može odrediti dužnosnicima treba biti veća od 50.000 kuna, a prijedlog GONG-a je da iznosi do 120.000 kuna. Također kažu da Povjerenstvo ne treba proaktivno obavještavati dužnosnike o svakoj mogućnosti otvaranja predmeta protiv njih jer je dovoljno da ih se obavijesti uoči sjednice na kojoj se o tome odlučuje.