Saborski zastupnik Peđa Grbin još u travnju zatražio je od Vlade, temeljem prava na pristup informacijama, da mu dostavi popis pravnih i financijskih stručnjaka koji su sudjelovali u izradi lex Agrokora. Odgovor je bio negativan, a obrazloženje koliko jednostavno, toliko i nevjerojatno.

'Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nije izradilo popis, zapis ili bilo koji drugi oblik dokumenta koji bi sadržavao popis pravnih i financijskih stručnjaka koji su davali mišljenja te nije zatražilo, niti posjeduje, pisani tekst mišljenja istih, u svezi izrade Prijedloga zakona', stoji u odgovoru s potpisom potpredsjednice Vlade, resorne ministrice Martine Dalić. 

S obzirom da popis ne postoji, naravno da nije mogao biti dostavljen Grbinu, a SDP-ov zastupnik procijenio je u konačnici da bi bilo izlišno tražiti angažman povjerenice za informiranje Anamarije Muse. Naime, Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje da će tijelo javne vlasti odbaciti zahtjev ako ne posjeduje traženu informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi. 

Ogorčeni Grbin objavio je odgovor na Facebooku kako bi svi vidjeli 'jad HDZ-ove politike'. 'Ova Vlada spremna je lagati, skakati sama sebi u usta, kršiti zakone i druge propise, a sve kako bi prikrila koja je to mreža interesa i pogodovanja u pozadini Lex Agrokora', poručio je Grbin u svibnju.

Pet mjeseci kasnije, SDP-ovac polaže nadu u opstanak saborskog istražnog povjerenstva, gdje bi se eventualno od nekog protagonista mogla iskamčiti imena autora lex Agrokora.   

Korupcijska hobotnica usporediva s Fimi medijom?

'Istragom DORH-a zasad nije obuhvaćen dio koji se odnosi na pisanje lex Agrokora, tako da nema razloga da povjerenstvo ne nastavi sa svojim radom i da Martina Dalić ne odgovori tko su ti famozni vanjski pravni i ekonomski stručnjaci koji su pomogli u pisanju zakona. Činjenica da su se dužnosnici Vlade izuzetno potrudili kako bi spriječili da javnost to sazna, a po medijima smo imali prilike čuti špekulacije da se radi o odvjetničkim društvima koja su bila povezana s vjerovnicima, odnosno s brokerskim kućama i brokerima koji su strahovito zaradili na Agrokorovim ugovorima. U takvoj situaciji, otkrivanje autorstva lex Agrokora moglo bi načeti priču o jednoj korupcijskoj hobotnici koja bi se mogla po svemu usporediti s famoznom pričom oko Fimi medije', ističe Grbin za tportal.

Može li on vjerovati da bi se najviši državnici dužnosnici 2017. upustili u tako nešto, misleći da će se moći bez posljedica oduprijeti interesu javnosti po pitanju autora lex Agrokora?

'Mogu. Po onome što sam čuo iz nekoliko izvora o tome kako je krenula cijela priča, a zvuči mi izuzetno vjerodostojno, okupili su se zagrebački dečki koji su se počeli igrati lovom i umislili da su Gordon Gekko (lik iz filma 'Wall Street', za čije je utjelovljenje glumac Michael Douglas dobio Oscara, op.a.)', odgovorio je Grbin, dodajući da će SDP-ovci učiniti sve što je u njihovoj moći i što im parlamentarna procedura dopušta da prisile HDZ na početak rada istražnog povjerenstva.

Vlada nije dužna otkriti autore lex Agrokora

Povjerenica Anamarija Musa potvrđuje za tportal da Vlada uistinu nije obvezna, barem ne po Zakonu o pravu na pristup informacijama, otkriti autore lex Agrokora.

'Zakonom nije propisano da odluke moraju biti u pisanom obliku. Naravno da bi svako tijelo javne vlasti trebalo prije izrade zakonskih propisa u tu svrhu trebalo pisanom odlukom oformiti radnu skupinu i voditi sve zapisnike sa sastanaka, što dio ministarstava - primjerice, pravosuđa i uprave - uredno i veoma detaljno čini. Ministarstvo gospodarstva u ovom slučaju to očito nije napravilo, a sada je na ministrici da odluči hoće li reći tko su autori tog zakona ili ipak neće', kaže Musa.

Povjerenica potvrđuje da nije zaprimila niti jedan zahtjev vezan uz autorstvo lex Agrokora, no sve i da jest - ruke bi joj bile vezane. Ipak, ističe da bi radi informiranja javnosti i transparentnosti procesa donošenja propisa bilo potrebno da se otkrije tko je sudjelovao u stvaranju lex Agrokora, kao i za svih ostalih propisa, jer se na taj način otklanja sumnja u nedozvoljene interese. To je i inače praksa u razvijenim demokracijama Europske unije, gdje bez pisanog traga nije moguće sudjelovati u izradi propisa. 

Davorka Budimir, predsjednica udruge Transparency International Hrvatska (TIH) naglašava da je temeljna stvar u borbi protiv korupcije upravo proaktivna objava informacija tijela javne vlasti. Upozorava da u Zakonu o pravu na pristup informacijama postoje pravne praznine, što ostavlja veliku mogućnost širokog tumačenja zakona.

'To se očituje i u ovoj situaciji s Agrokorom, no u suštini radi se o cijelom nizu akata ili informacija koje bi mogle biti javno dostupne, a sada su pod oznakom tajnosti. Zbog golemog interesa javnosti za aferu Agrokor koja praktički potresa sustav funkcioniranja Hrvatske, neće se moći zatajiti tko je napisao zakon jer je to koruptivni rizik za trenutnu vlast u Hrvatskoj. Kad nemate radnu skupinu, kad nemate javno objavljene takve informacije, dovodite se u situaciju da zakon može imati ogromne posljedice na funkcioniranje cijelog sustava jer upravo taj zakon proizvodi mogućnost tužbi oštećenika', ističe Budimir.

Pritisak na Vladu da otkrije tko su autori lex Agrokora neće jenjati, procjenjuje predsjednica TIH-a, jer se tu ne radi samo o hrvatskoj javnosti, nego i međunarodnom kontekstu poslovanja tog koncerna.

'To je zapravo veliki teret za ovu Vladu, jer ne možete u izbornim programima naglašavati da ćete se boriti protiv korupcije – da se razumijemo, tu se ne radi samo o HDZ-u, to je radio i SDP – a kad se nađete u poziciji da to provedete, onda se skrivate', zaključuje Budimir.