Medicinski djelatnici koji su istodobno zaposleni na fakultetima i u bolnicama od početka iduće godine više neće moći raditi više od 48 sati tjedno, zbog čega će se nekima koji rade mnogo iznad norme znatno smanjiti plaća. U brojkama, primjerice, liječniku koji radi 16 sati dnevno, odnosno 200 posto norme, plaća će u bruto iznosu pasti i za 25 posto, piše Jutarnji list
SDP-ova Vlada, pritisnuta direktivom Europske unije o kumulativnom radnom odnosu, odlučila je napokon početi rješavati problem koji u Hrvatskoj postoji više od pola stoljeća. Tada je, naime, uspostavljen sustav u kojemu liječnici, medicinske sestre , stomatolozi i manjim dijelom tehničari jedan dio radnog vremena provode u zdravstvenim ustanovama, a drugi dio predaju na obrazovnim ustanovama. Takvih je, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta čak 892, odnosno gotovo polovica od ukupnog broja zaposlenih profesora u medicinskim znanostima. Tu se čak ne problematizira pitanje visokih primanja pojedinih liječnika koji zarađuju i po 30 tisuća kuna mjesečno radeći u bolnicama i na fakultetima, već se u prvi plan stavlja naglasak na preopterećenost. Jer, ako neki liječnik radi 16 sati dnevno, postoji i veća mogućnost da pogriješi - ili za katedrom, ili za operacijskim stolom, piše Jutarnji list
Direktiva EU, ali i naš Zakon o radu, nalažu da liječnici mogu raditi maksimalno 120 posto u kumulativnom radnom odnosu, odnosno 48 sati tjedno. Kod nas je pak situacija takva da gotovo svi premašuju tu normu, pa tako imamo slučaj da u Zagrebu pojedini liječnici rade i do 200 posto. Prosječno zagrebački liječnici odrade 180 posto norme, riječki 150 posto, a splitski 125 posto. Zbog toga im se znatno razlikuju i primanja.
Više o ovoj temi možete pročitati ovdje
