Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna ljudi svake godine, a ta je brojka u laganom od 2000. godine, koju će pandemija koronavirusa dodatno pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak.
Glavni uzroci prerane smrti muškaraca i žena su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), moždani udar i srčane bolesti, navodi se u studiji, s tim što je predugo radno vrijeme glavni i sve veći čimbenik rizika.
U međuvremenu, 36.000 ljudi godišnje umre u nesrećama na poslu, prema studiji koju su proveli Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna organizacija rada (ILO), koja se temelji na podacima iz 2016.
Riječ je o prvoj zajendičkoj studiji dviju organizacija koja se odnosi na razdoblje od 2000. do 2016., dakle prije pandemije covida-19, napominje agencija France presse.
vezane vijesti
Znanstvenici koji su izradili studiju upozorili su da bi pandemija mogla pogoršati situaciju zbog tendencije da se radi više sati, a što je glavna prijetnja za smrt povezanu s radom. .
Predugo radno vrijeme povezano je sa 750.000 smrtnih slučajeva, navodi se u studiji.
Oko 450.000 smrtnih slučajeva pripisano je zagađenosti zraka, poput fine prašine, plinova i dima.
Muškarci, ljudi stariji od 54 godine i radnici u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku bili su posebno izloženi riziku od smrti zbog profesionalnih opasnosti.
"Šokantno je da toliko ljudi doslovno ubija njihov posao", rekao je šef WHO -a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
"Naše je izvješće upozorenje državama i poduzećima koje ih poziva da zaštite zdravlje i sigurnost radnika tako što će ispuniti obvezu pokrivanaj zdravstvenih troškova radnika", rekao je Ghebreyesus.
Međutim, WHO je također izvijestio o obećavajućem trendu jer je stopa smrtnosti na poslu pala za 14 posto između 2000. i 2016. godine, zbog boljeg zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu.
