Zašto predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nema stav, nema vanjsku politiku i je li zaboravila da je po Ustavu sukreatorica i suprovoditeljica vanjske politike, priupitao je prethodnik s Pantovčaka Ivo Josipović aktualnu predsjednicu nakon što je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, između ostalog, iznijela niz kritika na račun predsjedničkog mandata Josipovića, koji za tportal kaže da se 'ne sjeća kad je imao prilike čuti ovakvu sažetu, oštru i razornu - samokritiku'
Štošta je po pitanju vanjske politike Grabar Kitarović zamjerila Josipoviću u intervjuu, a najviše nastojanja da se 'Hrvatsku zaključa u jugoistočno susjedstvo', dok ona hrvatsku vanjsku politiku vidi puno otvoreniju i ambiciozniju od stalne koncentracije na tzv. regiju - izraz koji joj je posebno mrzak jer što on posebno znači?
'Da, u mandatu Ive Josipovića išlo se i pjevati i plesati u Beograd i napadno se isticala privrženost ne toliko ukupnoj regiji koliko Beogradu kao metafori jugonostalgije, a pritom nismo riješili nijedno otvoreno pitanje. To vrijedi i za naš odnos s Crnom Gorom', kazala je predsjednica, prethodniku zamjerivši i izostanak stava u vanjskoj politici.
Što na najnoviji naramak kritika, ovaj put s Pantovčaka, kaže Josipović, kojemu se i prije Grabar Kitarović, s različitih strana, više ili manje glasno, zamjeralo da nema stava, ne samo kada je riječ o vanjskoj politici, pitali smo bivšeg predsjednika.
Što ne riješite probleme, gospođo predsjednice?
'Kaže predsjednica Grabar Kitarović za Slobodnu Dalmaciju - 'mi često uopće nemamo svoj stav jer očito nemamo vlastitu vanjsku politiku!' Ne sjećam se kad sam imao prilike čuti ovakvu sažetu, oštru i razornu samokritiku. Ili je možda predsjednica zaboravila da je po Ustavu ona sukreatorica i suprovoditeljica vanjske politike. Zato, pitam, zašto, gospođo predsjednice, nemate stav, zašto nemate vanjsku politiku?', odgovorio je protupitanjem Josipović i nastavio redati upitnike: 'Kaže predsjednica - za moga mandata išlo se u Beograd pjevati i plesati, nisu se rješavali problemi. Što ih ne riješite, gospođo predsjednice, u Vašoj su nadležnosti?'
Josipović je, kaže, svjestan toga 'da je još puno otvorenih problema, ali podsjeća predsjednicu da je za njegova mandata nakon dugo vremena otvorena suradnja država i mnogih njihovih institucija. Suradnja je doprinijela tome da se broj nestalih više nego prepolovi. Hrvatska je profitirala investicijama i izvozom. Srbija i BiH su jedine zemlje s kojima imamo značajniji suficit. Podigli smo sigurnost i umjesto stalnih napetosti imamo značajnu vojnu i policijsku suradnju. Intenziviran je povratak otetog kulturnog blaga'.
Nije propustio Josipović ni podsjetiti na suradnju s bivšom premijerkom i negdašnjom stranačkom kolegicom aktualne predsjednice: 'S vladom gospođe Jadranke Kosor, kasnije i s ovom vladom, dogovorio sam, jer sukreatori smo, temelje vanjske politike prema BiH, a ona je, koliko je to moguće, pomogla toj državi te promijenila odnos međunarodne zajednice prema Hrvatima u toj zemlji. Mogao bih još, ali i ovo mi se čini dovoljnim da upitam - koji su Vaši rezultati, gospođo predsjednice?'
Tko se (ne) može i zašto odlijepiti od 'regiona'?
'A što se zatvaranja u regiju tiče, evo nekih činjenica. Suradnjom s vladom gospođe Kosor, čiji doprinos Hrvatskoj tek treba pošteno valorizirati, završili smo pregovore s EU-om i potpisali pristupni sporazum. S gospođom Merkel u Dubrovniku i predsjednikom Barackom Obamom u Varšavi položio sam temelje za novu energetsku poziciju Hrvatske. S predsjednikom Napolitanom pred 8.000 ljudi u pulskoj sam Areni zatvorio mučno poglavlje loših odnosa naših zemalja zbog tada otvorenog pitanja odnosa Talijana i Hrvata nakon Drugog svjetskog rata. Mogao bih navesti još puno toga. A što ste Vi napravili, gospođo predsjednice? Odavno je prošlo onih sto dana…'
Dok ne bude valoriziran doprinos Hrvatskoj, ne samo Kosoričine vlade, nego i Josipovićeva predsjednikovanja, na račun predsjednice kritika je bila stigla i od politologa te novopečenog blogera Anđelka Milardovića, predsjednika Instituta za europske i globalizacijske studije. On je u svojem prvom, srpanjskom, blogu naslovljenom 'Izgubljeni u političkom makrokozmosu EU-a', između ostalog, upozorio da je, bez obzira na smjene na Pantovčaku, i dalje prisutna 'prenaglašenost ili zauzetost politikom prema regiji/regionu, bez obzira na najavu predsjednice RH u predsjedničkoj kampanji kako je 'ovo Hrvatska, a ne nekakav region', od kojeg se, čini se, vanjska politika Vesne Pusić i predsjednice RH K. G. K. zasad ne može odlijepiti. Zar ne izgleda kao da dame iz visoke politike, bez obzira na (simulirane?) ideološke razlike, moraju odrađivati posao svojih mentora iz vrlog novog svijeta? Odnosno radosno provoditi 'koncepciju odozgo'?'