Budućnost Europske unije i izazovi s kojima se suočava, proširenje NATO-a i izbjeglička kriza bila su pitanja koja su zanimala studente koji su se u ponedjeljak navečer okupili na Diplomatskoj akademiji u Bakuu kako bi poslušali predavanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je na kraju odgovarala i na pitanje o svojem privatnom životu i eventualnim teškoćama u karijeri stoga što je žena
Hrvatska je predsjednica na kraju drugog dana posjeta Azerbajdžanu održala predavanje na Diplomatskoj akademiji gdje su se okupili uglavnom studenti, ali i diplomati i parlamentarci.
Govoreći o Europskoj uniji, kazala je da je u njoj posljednjih godina došlo do recesije, pada potpore javnosti, pada povjerenja u EU institucije i do nestanka entuzijama za proširenje. Došlo je do erozije vrijednosti i zatvaranja društava.
'Hrvatska se želi nastaviti boriti za europske vrijednosti, za solidarnost koja ide u oba smjera. Ipak pomalo sam zabrinuta koliko će nam trebati da sve to riješimo... prije nego se vratimo Europi u kojoj će postojati povjerenje'.
Hrvatska je pokazala i u izbjegličkoj krizi da nije zatvoreno ni ksenofobno društvo, ona nije zatvorila svoje granice, u njoj nije došlo do porasta popularnosti ekstremne desnice. Ona je prošle godine bila tranzitna zemlja za gotovo 700.000 ljudi te je bila pogođena financijskim teretom koji je, smatra predsjednica, mogao biti puno bolje utrošen. Ali zabrinuta sam jer Hrvatska ne može ni zatvoriti granice niti primiti veliki broj ljudi i očito je da je izbjeglička kriza nešto s čime ćemo se morati nositi godinama, upozorila je.
Što se tiče NATO-a, predsjednica je kazala da činjenica da je mnogo zemalja zainteresirano za ulazak svjedoči i dalje o vrijednosti te alijanse u smislu transatlantske sigurnosti, a činjenica da je Crna Gora pred ulaskom i o politici otvorenih vrata koju taj savez i dalje provodi.
U svojem predavanju predsjednica je govorila uglavnom o važnosti energetske sigurnosti i neovisnosti, infrastrukturnoj povezanosti i digitalnoj ekonomiji. Iznimnu važnost pridala je izgradnji LNG terminala na Krku i povezivanju tog terminala s druga dva LNG-a u Europi, u Litvi i u Poljskoj, te završetku izgradnje plinovoda koji ide od kaspijske regije do Jadrana - južnog plinskog koridora, i hrvatskog povezivanja na njega.
Spomenula je i važnosti inicijative triju mora, Jadran-Baltik-Crno more, i energetskog i infrastrukturnog povezivanja zemalja tog trokuta.
Na kraju druženja sa studentima uslijedilo je i privatno pitanje - kako Kolinda Grabar-Kitarović brodi kroz profesionalne vode kao žena. Odgovorivši da nikad nije sanjala da bude predsjednica, naglasila je da je 'najbolji recept uvijek kvaliteta'.
Dodala je kako su je nekad smetali komentari oko njezina izgleda, ali da joj je sada svejedno'. 'Morala sam pokazati da žena ne mora izgledati kao muškarac, ni govoriti kao muškarac, ni ponašati se kao muškarac da bi ju se uzelo zaozbiljno i da bude uspješna. Još uvijek postoji tendencija da se gleda kako izgledate, kakva vam je frizura ili haljina više nego se prati bit onog što radite. To me nekad smetalo ali sam odustala'.
Pojasnila je da je odlučila odgoditi svoj doktorat dok joj djeca ne odrastu, ali da je i njezin suprug odlučio odgoditi karijeru da bi bio s djecom dok njoj traje predsjednički mandat.
'Ne priznajem društvo u kojem se smatra da jedno ljudsko biće vrijedi više od drugog. To nije pitanje kulture nego univerzalnih ljudskih prava', zaključila je.
