Problem u postojećem političkom sustavu u Bosni i Hercegovini taj je što najvažnija pitanja demokratskog funkcioniranja države nisu usuglašena s međunarodnopravnim standardima. Sustav je plod Daytonskog mirovnog sporazuma, nastalog kao kompromisa između različitih ustupaka kako bi se zaustavio rat, ali kao posljedicu ima problematičan politički sustav pun blokada donošenja odluka.

Što se bira?

Na izbornim listama u nedjelju naći će se imena 7497 osoba koje žele biti dio vlasti. Oni se natječu za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u Parlamentu Federacije BiH, zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i dva dopredsjednika tog entiteta te za zastupnike u skupštinama deset županija unutar Federacije BiH.

Izbornim zakonom utvrđen je i stalni termin održavanja izbora za sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini za prvu nedjelju u listopadu, osim ako se taj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.

Što je Predsjedništvo BiH?

Najveći dio pažnje javnosti privlači utrka za Predsjedništvo BiH koje, iako je nominalno najviše tijelo vlasti u BiH, zapravo nema široke ovlasti. Predsjedništvo BiH odlučuje o vanjskoj politici, obrani i zajedničkim sigurnosnim službama.

Favorit za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je Šefik Džaferović (SDA) dok mu za vratom pušu tajkun Fahrudin Radončić i Denis Bećirević (SDP BiH). Bakir Izetbegović, trenutno najmoćniji bošnjački političar, nakon dva mandata u Predsjedništvu BiH ne može se natjecati te ne sudjeluje na izborima.

Kod srpskog naroda veliki je favorit Milorad Dodik (SNSD), dugo godina najmoćniji srpski političar iz BiH. On se nakon dva mandata predsjednika Republike Srpske ne može više kandidirati za tu funkciju pa se natječe za mjesto u zajedničkim institucijama BiH, protiv kojih gotovo svakodnevno agitira.

Za hrvatsko mjesto u Predsjedništvu BiH natječu se Dragan Čović (HDZ BiH) i Željko Komšić (DF). Kandidatura Željka Komšića, koji je već obnašao tu funkciju u dva mandata, podignula je mnogo prašine kod Hrvata u BiH te smatraju da on ne može biti njihov legitimni predstavnik jer za njega glasuju uglavnom Bošnjaci. Druga strane te argumente ne smatra problematičnima.

Članovi Predsjedništva BiH neposredno se biraju s područja FBiH - jedan Bošnjak i jedan Hrvat - a birač može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda. S područja Republike Srpske izabire se neposrednim glasovanjem jedan član Predsjedništva BiH i on mora biti Srbin.

Problem kod Predsjedništva BiH (i Doma naroda) nije samo vezan uz stav Hrvata da nije legitimno da im Bošnjaci izabiru predstavnika, nego postoji i problem s pripadnicima ostalih naroda koji žive u BiH. Daytonski sporazum po kojem je napisan Ustav BiH predvidio je mjesta u Predsjedništvu samo za konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate), tako da su svi ostali diskriminirani jer se uopće ne mogu kandidirati za te funkcije (presuda u slučaju Sejdić-Finaci). Štoviše, presuda u slučaju Pilav utvrdila je da nisu diskriminirani samo ostali, nego i konstitutivni narodi zato što se, naprimjer, Bošnjak ne može kandidirati za člana Predsjedništva ako je iz Republike Srpske, a ne može ni Srbin ako je iz Federacije BiH.

Što je Parlamentarna skupština BiH?

Na nedjeljnim izborima bira se i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, najvišeg zakonodavnog tijela Bosne i Hercegovine, tamošnji sabor. Sastoji se od Doma naroda s 15 delegata i Predstavničkog doma s 42 predstavnika.

Dvije trećine zastupnika biraju se iz Federacije Bosne i Hercegovine, a trećina iz Republike Srpske neposredno na izborima.

Dom naroda čini 15 zastupnika, od kojih se deset (pet Bošnjaka i pet Hrvata) bira s područja Federacije, a pet Srba s teritorija Republike Srpske biraju se posrednim putem. Dakle nakon što su izabrani zastupnici u Parlamentarnu skupštinu, stranke na osnovi rezultata nominiraju kandidate za Dom naroda. Većina u Parlamentarnoj skupštini formira Vijeće ministara (vladu BiH). U prošlom sazivu, recimo, predstavnici Saveza za promjene Republike Srpske bili su na vlasti na nacionalnoj razini dok su bili u oporbi u entitetskoj u Republici Srpskoj, u kojoj je neprikosnoven Milorad Dodik te njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

>>> Kampanja u BiH je prljava i puna tenzija, ali se ovaj put pojavila još jedna, opasnija dimenzija

Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od oba doma. Prema Ustavu BiH, predviđeno je da delegati ulože najveće napore kako bi većina uključivala najmanje trećinu glasova delegata ili članova s područja svakog entiteta. Određene odluke koje mogu biti proglašene destruktivnima za pojedini narod treba potvrditi Dom naroda većinom glasova delegata svih naroda - tada se pozivaju na takozvanu zaštitu vitalnih interesa određenog naroda. Riječ je o vrlo važnom mehanizmu koji štiti najmalobrojniji, ali i druge narode od preglasavanja druga dva naroda. Tako su nedavno hrvatski zastupnici u Domu naroda zaustavili izmjene Izbornog zakona koje su predložile bošnjačke stranke, a za koje su smatrali da su štetne za Hrvate.

Što se bira u entitetu Federacija BiH

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je, pored Doma naroda, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Zastupnički dom sastoji se od 98 zastupnika koji se biraju demokratskim putem na izravnim izborima, tajnim glasovanjem, na teritoriju cijele Federacije, sukladno Ustavu Federacije i Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Dom naroda Parlamenta FBiH sastoji se od 58 izaslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih.

Potom se biraju zastupnici u 10 kantona/županija, u koje je podijeljena Federacija BiH.

U Federaciji je znatan dio nadležnosti entiteta prenesen na županijsku vlast. Svaka županija ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Županije imaju ustav, skupštinu, vladu, simbole te im pripada niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), a neke su nadležnosti podijeljene s Federacijom (zdravstvo, socijalna zaštita, promet). Predsjednik i zamjenici Federacije BiH biraju se posredno u Parlamentu Federacije BiH.

Što se bira u entitetu Republika Srpska?

Struktura vlasti u Republici Srpskoj znatno je jednostavnija. Narodna skupština Republike Srpske zakonodavni je organ u strukturi vlasti Republike Srpske. Čine je 83 narodna zastupnika, izabrana na neposrednim parlamentarnim izborima.

Vijeće naroda Republike Srpske kao zakonodavno tijelo štiti vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda. Ono ne sudjeluje ravnopravno u postupku donošenja zakona, propisa i drugih akata s Narodnom skupštinom Republike Srpske, nego vrši kontrolu izglasanih zakona, propisa i akata u Narodnoj skupštini radi utvrđivanja toga ugrožavaju li se izglasanim zakonom, propisom ili aktom vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda.

Vijeće naroda Republike Srpske ima 28 delegata i to po osam delegata iz svakog konstitutivnog naroda i četiri delegata iz reda ostalih. Ne bira se direktno, nego se popunjava posredno nakon izbora. Također, u Republici Srpskoj se izravno biraju i predsjednik i dva potpredsjednika kao dio izvršne vlasti.

Zašto se Hrvati u BiH žale na Izborni sustav i zašto predsjednica Kolinda Grabar Kitarović o tome govori diljem svijeta?

Za HDZ BiH je važno da izborni sustav bude pravedan, da on rezultira izborom legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Kroz Izborni zakon žele izboriti minimum da hrvatski narod može birati svoje predstavnike u Predsjedništvu i u Domu naroda. Kritičari tvrde da se posljednjim prijedlogom Izbornog zakona koji je predložio HDZ ta stranka odriče gotovo 150 tisuća Hrvata. Tako tvrde da glas Hrvata iz Sarajeva ne bi vrijedio jednako poput onog Hrvata iz Livna. S druge strane, motiv HDZ-u za predlaganje takvog zakona bio je da zacementira hrvatsku većinu unutar reda hrvatskog naroda u Domu naroda jer strahuje od manipulacija, tj. kandidata poput Komšića koji bi popunili mjesta za Hrvate u županijama u kojima gotovo uopće ne žive.