Iako je Ovršni zakon mijenjan u sklopu usklađivanja zakonodavstva s Europskom unijom, on je u nekim svojim dijelovima izrazito socijalno neosjetljiv. 'Sporno je što se novim zakonom ubrzava i pooštrava brzina kojom financijske institucije i država naplaćuju dugove od građana', rekla je za tportal saborska zastupnica SDP-a Ingrad Antičević Marinović. Pojasnila je kako su sudovi pretrpani ovršnim postupcima. 'To su ljudske drame. Ti ljudi nemaju glasa', posvjedočila je SDP-ovka dodajući kako su tim zakonom 'upropašteni mali ljudi'.

Novi Ovršni zakon ide na ruku financijskim institucijama, bankama i državi. No problem je što pojedinci ili vlasnici tvrtki ne mogu na isti način naplatiti svoje dugove.

Za 'obične smrtnike' ovrha će se moći provesti po hitnom postupku a osoba koja podiže kredit moći će kod javnog bilježnika dati suglasnost da u slučaju ne plaćanja kredita vjerovnik, čitaj banka i država, mogu 'sjesti' na njegovu plaću i sve druge račune u bankama. 'Čovjek koji ide moliti kredi sve će potpisati kao da ide na giljotinu', tvrdi saborska zastupnica.

'Ako banka ima sumnje da uje čovjek sposoban plaćati kredit zašto mu ga onda uopće daje', pita se Antičević Marinović te dodaje kako se banke ponašaju kao da su iznad svih.

Zakoni bi trebali biti pravedni no u ovom slučaju nisu. Naime, efikasnost i brzina ovršnog postupka zagarantirani su samo u onim slučajevima gdje su građani dužnici. Ako pojedinac duguje pojedincu ili pak država pojedincu, a jedna od glavnih odlika Lijepe naše jest nelikvidnost, postupak je dugotrajan i spor. 'Pravda ima jednu brzinu za bogate a turbo brzinu za sirotinju', kaže zastupnica.

Još ništa od Zakona o osobnom bankrotu

Kakva takva ravnoteža i pravednost ali i socijalna osjetljivost dobila bi se Zakonom o osobnom bankrotu. Taj je projekt pompozno najavljivan, no od njega i dalje ništa. Da se taj zakon donio, država bi imenovala neku vrstu osobnog stečajnog

upravitelja koji bi upravljao imovinom i prihodima neplatiše, brinuo se da ima dovoljno sredstava za život te za njegov postupni financijski oporavak. 'U mrskom kapitalizmu to postoji a kod nas su uvedene sve negativnosti no ne i one aktivnosti koje čovjeku omogućuje da se izvuče', zaključuje Ingrid Antičević Marinović.

'Zakon je zastrašujuć'

'Zakon je zastrašujuć. Pitanje je hoće li on preventivno djelovati te natjerati neplatiše da se discipliniraju', rekla je Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja ministrica pravosuđa te dodaje kako će Zakon biti lakše ocijeniti za šest mjeseci od njegove primjene.

Doduše smatra kako nije donesen u interesu banaka. 'Njima će naravno biti lakše', kaže Škare Ožbolt i pojašnjava kako puna primjena OIB-a od Nove godine znatno mijenja situaciju. OIB- om će biti vidljiva cijela imovina dužnika. Time će se građani onemogućiti da se 'izvlače' na niska prijavljena primanja, dok na neki drugi način zarađuju znatno više. Na isti će način i banke dobiti uvid u prihode i imovinu potencijalnih dužnika te donijeti bolju odluku hoće li osobi odobriti kredit ili ne.

'Organizacijom društva država treba zaštiti pojedinca, pogotovo kada smo u situaciji kada ljudi svakodnevno gube posao', rekla nam je Jadranka Kolarević, predsjednica udruge Potrošač. Dio odgovornosti je i na građanima. Savjetuje kako ne treba ići iznad svojih mogućnosti, ulaziti u lihvarske kredite i slično.