Da je Grabar-Kitarović čestitala Putinu na pobjedi na izborima i pozvala ga u Hrvatsku podsjetio je nakon stanke SDP-ov Peđa Grbin. 'Novinari su jučer pitali Plenkovića što misli o tome, koji odlazi na Europsko vijeće gdje će se razgovarati o napadima u Velikoj Britaniji, i on odgovorio da je tu vijest pročitao. Predsjednik Vlade pročitao je, pročitao da je predsjednica pozvala Putina. Nije to znao unaprijed i nije se o tome s njom dogovorarao. Nakon toga sudjelovao je na sastanku na kojem je 28 šefova vlada ustvrdilo da je Rusija odgovorna za napad nervnim otrovom u Velikoj Britaniji. Nakon toga je predsjednik Vlade u 2 ujutro imao dosta dramatičnu izjavu gdje je rekao da razmatramo diplomatske mjere - ili protjerivanje ruskih diplomata ili opozivanje veleposlanika iz Moskve. I to sve u istom danu u kojem predsjednica poziva Putina u posjet Hrvatskoj', kazao je Grbin.

'Predsjednica je osramotila sebe i dužnost koju obnaša sramotnim izjavama u Argentini. Moj kolega Bauk tada je kazao da je to Merkel napravila da bi završila u zatvoru ili nekoj drugoj ustanovi. No Grabar-Kitarović ništa od toga nije doživjela i dobila je priliku još jednom osramotiti sebe i dužnost koju obavlja. Nažalost, ovaj put je i ugrozila položar RH. Inzisitramo da se što je prije moguće održi sastanak državnog vrha kako bi se uskladila vanjska politika. Malo nas je i ne možemo govoriti s dva glasa. A poziv koji upućujem nama - došlo je vrijeme d se svi zapitamo da li Hrvatskoj treba ovakav dualizam u ovlastima', poručio je Grbin.

Odgovorio mu je vrlo brzo HDZ-ov Branko Bačić. 'Ja bih pitao koji je SDP pravi, istinski? Ovaj koji proziva predsjednicu što je pozvala Putina u Hrvatsku ili onaj od prije 13 dana koji je na svoju konvenciju pozvao ruskog veleposlanika Anvara Azimova?', kazao je Bačić.

O Istanbulskoj konvenciji progovorio je SDSS-ov Milorad Pupovac. 'Čujemo da jedan broj naših kolega prima poruke koje su, ne samo pritisak nego i neka vrste prijetnje zbog njihovih uvjerenja i stavova kao zastupnika. I to zbog toga što će podržati civilizacijski dokument koji se zove Istanbulska konvencija. Istanbulska konvencija se na osnovi takvih činjenica, na osnovi javne kampanje koja se može vidjeti i na osnovi poruka od pojedinih ljudi iz nepolitičke sfere kojima se kao u neka najteža vremena prijeti ekskomunikacijom sada predstavlja, ne samo pitanje ostvarivanje prava žena, prevenciju nasilja, sankcioniranje toga nasilja, ono zapravo predstavlja mjesto na kojem se brani autonomija društvenog djelovanja koje se zove politika. I kao što mislim da nitko ne bi trebao ulaziti u poslove koji ne pripadaju političkoj sferi, a bavi se politikom, posebno ne bi trebao ulaziti u privatnu sferu ili ne bi trebao ulaziti u crkvenu sferu, tako istovremeno bi politici i ljudima koji obnašaju javne političke ovlasti, kao što su saborski zastupnici, trebalo ostaviti da po svojoj savjesti, svojem uvjerenju i svojem opredjeljenju mogu donositi odluke koje trebaju donositi ovdje u skladu sa Ustavom i u skladu sa međunarodnim obavezama RH', kazao je Pupovac, koji je pozvao zastupnike da podrže konvenciju.

'Da li želimo sačuvati sekularnu svjetovnu Republiku? Da li želimo sačuvati građanske slobode, prava ili ne? Da li želimo dopustiti da umjesto da se bavimo svim ovim pitanjima koje su spominjali kolege koji su govorili prije mene, kao i brojnim drugima koji čekaju na rješavanje da bi ova zemlja postala pristojno mjesto za život ili ćemo dopustiti zbog svojih niskih međustranačkih odnosa pa ćemo kazati neka to rade oni, a mi ćemo sjediti sa strane. Ili ćemo biti solidarni i reći ne onima, bez obzira na politička uvjerenja, bez obzira da li smo zadovoljni ili nismo zadovoljni sasvim sa onim što može pisati ili što može stajati u iskazu nečijem ili zajedničkom?', rekao je Pupovac.

Nakon njegovog izlaganja HDZ-ov Ivan Ćelić, jedan od onih koji neće podržati konvenciju, počeo je vikati iz klupa: 'Sram vas bilo! Je li ovo demokracija?'

'Kakvo je to ponašanje? Kolega Ćelić!', vikao je na njega predsjednik Sabora Gordan Jandroković pokušavajući umiriti stranačkog kolegu.

Za riječ se javio i Mostov Miro Bulj. 'Slažem se s kolegom Pupovcem da nije dobar pritisak, ali nije dobar pritisak ni HDZ-ovcima kojim se prijeti ekskomunikacijom ako ne slijede Papu Andreja Istanbulskog', rekao je Bulj, i odmah zaradio opomenu.

Zastupnici većinom glasova izmjenili Poslovnik

Nakon višetjednog dogovaranja, SDP-ovog podnošenja više od 400 amandmana i konačnog pregovaranja s HDZ-om, saborski zastupnici sa 91 glasom za, 18 protiv i sedam suzdržanih podržali izmjene Poslovnika. Dok su u vladajućoj većini gotovo svi podržali izmjene Poslovnika, oporbeni SDP je, prema najavi, glasao po savijesti.

Tako su, unatoč dogovoru dvije najveće parlamentarne stranke, protiv izmjena Poslovnika, ako je suditi prema rasporedu sjednja bili Bojan Glavašević, Damir Tomić, Marko Vešligaj, a suzdržani Vedran Babić, Franko Vidović, Stjepan Kovač, Marija Alfirev te Damir Mateljan. Protiv izmjena Poslovnika glasao je i Ivan Lovrinović, zastupnici Živog zida, zastupnici GLAS-a, zastupnici Mosta te Željko Glasnović.

Prema konačnom prijedlogu Poslovnika, najvidljivije će biti promjene koje se tiču već tradicionalnih stanki koje su zastupnici dosad tražili svako jutro. Prema kompromisnom dogovoru SDP-a i HDZ-a ubuduće će zastupnici prvog dana u tjednu stanke moći tražiti ujutro od 9,30 do 10,45 sati, a u ostale dane između 13 i 14,15 sati. Petkom će se stanke moći tražiti nakon glasanja. Jednako tako zastupnici koji nisu dio nekog kluba zastupnika ubuduće će moći jednom tjedno zatražiti stanku.

Prema kompromisu vladajućih i SDP-a, oporba dobiva pravo uvrštavanja u dnevni red točke koje su im važne. Takva bi se točka raspravila u roku od sedam dana, ako se na dnevnom redu nalazi najmanje 60 dana, ali uz uvjet da ima potpis 30 zastupnika.