Taj je zahtjev sadržan u zajedničkom pismu Europske središnje banke (ECB), Europske komisije (EK) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koje je 'procurilo' u javnost. U njemu se, tvrdi list, od Grčke traži da uvede radikalne reforme na tržištu rada, od minimalnih plaća do prekovremenih sati te fleksibilnog radnog vremena što će zasigurno dodatno ojačati tenzije između vlade i dobro organiziranih sindikata.

Nakon duge stanke uzrokovane višemjesečnom političkom paralizom u Grčkoj, inspektori 'trojke' ovaj se tjedan vraćaju u Atenu kako bi se iz prve ruke uvjerili poštuje li Grčka odredbe paketa pomoći. Također se očekuje da će sljedeći mjesec odlučiti bi li Grčka trebala ostati u eurozoni.

Pismo kreditora je grčkim ministrima financija i rada upućeno prošli tjedan i u njemu se traži da se radni tjedan produlji i na vikend te da se regulira tržište rada. U Berlinu i Bruxellesu sve više raste uvjerenje da je vlada Antonisa Samarasa podbacila u provođenju gospodarskih i fiskalnih reformi koje su započete u posljednje dvije godine u zamjenu za dvije tranše pomoći.

Grčka vlada sljedeći mjesec očekuje novu tranšu pomoći u iznosu od 30 milijardi eura, ali za sada još nije uvjerila kreditore da učinkovito radi na mjerama štednje.

Samaras traži više vremena, četiri umjesto dvije godine, za 'rezanje' potrošnje i smanjenje duga zemlje.