Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Program konvergencije RH za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji će biti upućen Europskoj komisiji, a kojim se predviđa spuštanje proračunskog manjka ispod tri posto BDP u 2017. godini
'Program konvergencije i Nacionalni program reformi zajedno nude ukupni fiskalni napor od 1,5 posto BDP-a, što bi trebalo biti dovoljno za ovu godinu. Ne očekujemo da sve predložene mjere Europska komisija prizna kao fiskalni napor jer predložili smo 1,5 posto, a potrebno je jedan posto', kazao Grčić
Istaknuo je kako važno je da se sve reforme provedu kako bi se ostvarile vladine makroekonomske i fiskalne projekcije, ali kako fiskalnoj konsolidaciji u ovom trenutku ne pogoduje deflacija koja ograničava rast nominalnog BDP-a, a samim tim i nominalnih prohoda proračuna.
'Zbog toga moramo činiti veće napore u provedbi reformi i na rashodnoj strani proračuna', pojasnio je Grčić i dodao da se fiskalnom konsolidacijom smanjuje javna potrošnja koja je važna sastavnica BDP-a te da je stoga projekcija rasta BDP-a za 2015. godinu korigirana s 0,5 na 0,4 posto.
Prema Programu konvergencije Vlada za iduću godinu procjenjuje rast BDP-a od 1 posto, 2017. 1,2 posto, a 2018. 1,5 posto.
'Riječ je o konzervativnoj procjeni, s obzirom na najnovije makroekonomske pokazatelje, koji bi u ovoj godini možda mogli dovesti i do više stope rasta od 0,4 posto', drži Grčić.
Upitan na čemu temelji optimizam kazao je kako na 'realnost procjena ukazuje puno signala koji govore da će se pozitivni trendovi nastaviti; od pada broja nezaposlenih ispod 300 tisuća već u travnju, rastu industrijske proizvodnje', a najavio je da očekuje kako će i sutrašnji podaci o rastu trgovine na malo također biti u plusu.
Predloženi Program projicira i smanjenje proračunskog deficita sa 5,7 posto koliko je bio u 2014., na pet posto u ovoj, četiri posto u 2016. i 2,7 posto u 2017. godini.
Po pitanju javnog duga kazao je kako je on trenutno na 85 posto BDP-a te da bi rast trebao biti zaustavljen 2017. godine, s razinom od 92,6 posto, a potom bi trebao padati.
Na novinarsko pitanje da prokomentira rezultate Ine za prvi kvartal ove godine, prema kojima je zabilježen pad prihoda od prodaje za 31 posto , a neto dobiti za 79 posto u odnosu na isto period lani, Grčić je odgovorio da 'deflacija najveći utjecaj ima na prehrambeni sektor, posebno kroz cijene uvoznih sirovina te na energetiku odnosno cijene nafte'.
