Marić tvrdi da je Hrvatska u ovu krizu ušla puno spremnija nego što je bila u prijašnjoj krizi.

"U prošloj krizi Hrvatska je ušla s dvostrukim deficitima, kako na tekućem računu platne bilance. Zbog visokog priljeva inozemnog kapitala, i visoke osobne potrošnje, visokog priljeva inozemnog kapitala koji je mahom išao u tu potrošnju i jednim djelom u investicije, jednim djelom nam je deficit platne bilance bio preko 9 posto bruto domaćeg proizvoda, a ukupni inozemni dug prešao razinu od 100 posto. Dugovali smo prema inozemstvu više nego što u jednoj godini stvorimo", rekao je Marić za HRT.

Istaknuo je kako u ovu krizu ulazimo sa suficitima na jednom i drugom računu.

"To nije garancija da će sve bezbolno proći. Analitički smo pristupili ovoj krizi i s mjerama i sve ovo ima rezultata. Ova kriza je pokazala što je država i što su njene institucije. Da ne uzimamo baš tako zdravo za gotovo. Koliko god je za državu važno gospodarstvo jer generira novu vrijednost, plaća poreze u državni proračun i sve nas koji obavljamo bilo koju vrstu državnih ili javnih dužnosti, financira tako. Sada se pokazuje da ni gospodarstva nema bez jake države i njenih institucija", kazao je Marić.

Grčić: Ovo je kriza na razini elementarne nepogode

Grčić je rekao kako je nešto smanjena rashodovna strana, taman toliko da se pokriju potpore za očuvanje radnih mjesta.

"Ova je kriza na razini elementarne nepogode. Ona se dogodila iznenada i nije je nitko očekivao. Takve krize zahtijevaju drugačiju reakciju. Reakcija samo s jednom velikom mjerom je bila nužna. Tu smo vladu podržali. Očekivali smo da će s puno više toga dogoditi iza te jedne mjere. Izostalo je potpuno ono što su neke druge zemlje implementirale za građane. Potpora najugroženijim građanima u dohodovnom smislu, dodaci potrebitima. Mjere su dobro postavljene, ali ne daju rezultate. Banke ne daju nove kredite i tu je vlada trebala odlučnije stati i reći bez vas mi ne možemo", rekao je Grčić.

Marić je istaknuo kako je HBOR prošlog tjedna u suradnji s Ministarstvom financija izradio nove programe i poslao u Bruxelles u rekordnom vremenu, a Bruxelles je u rekordnom roku odgovorio na te programe da ih stavi u funkciju.

"Da možemo koristiti u okviru dozvoljenih potpora, subvencionirati te nove kredite s HBOR-ove strane koji će sudjelovati u njima, 50 posto. Naravno, da tu komercijalne banke trebaju dati svoj obol jer u ovom trenutku imamo na tisuće zahtjeva. Sami trebaju prepoznati trenutak društvene odgovornosti. Nije moratorij samo za pravne osobe nego i fizičke", istaknuo je Marić.

Grčić smatra kako će svima trebati 12 mjeseci, bilo da su ostali bez posla ili da su im smanjenje plaće.

"Svi ljudi koji su ulagali u autobuse, chartere, brodice, treba im omogućiti 12 mjeseci da budu slobodni, dok se situacija ne poboljša", kazao je Grčić.

Mrak-Taritaš: Sada treba donijeti neke odluke

Čuraj je istaknuo kako smo, što se tiče prihoda, na razini 2015. godine.

"Mi smo pali na negdje u dva mjeseca, pet godina unatrag, kad govorimo o PDV-u, dugu, manje-više smo na razini 2015. godine. Ovaj rebalans je bio da pokrije sve ovo što smo napravili. Trebamo razmišljati i o scenariju za 6 ili 12 mjeseci", rekao je Čuraj.

Mrak-Taritaš smatra kako ovaj rebalans treba napraviti u ovom trenutku.

"Mi imamo izbore i ovo je trebalo napraviti jer proći će četiri mjeseca dok se sve konstituira i tehnička vlada počne djelovati i ovo je trebalo sad učiniti da se pokriju neke odluke koje su se ranije donijele. Zato se nije dirala rashodovna strana da se nikome ne zamjere. Ali na jesen se mora napraviti rebalans", rekla je Mrak-Taritaš pa dodala da trebamo gledati kako nas netko ocjenjuje i isto tako gledati što činiti.

"Svi ukazuju na poljoprivredu da će biti samodostatan, što neće i možemo biti sretni ako će biti turizam na 30 posto od lani. Treba potaknuti potrošnju. Bit će nezaposlenih i u turizmu će biti problema. Ljudi su ulagali i treba vidjeti kako iz ovoga izaći. U ovom trenutku treba donijeti neke odluke", zaključila je Mrak-Taritaš.