Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je danas da nema bojazni da će Hrvatska biti neto uplatitelj u proračun Europske unije, s obzirom da smo već ove godine 'u plusu' za oko 6 milijuna eura, što će se od iduće godine višestruko uvećati.
Grčić je to izjavio na predstavljanju Operativnih programa za korištenje sredstava iz EU fondova za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Upitan nakon predstavljanja da obrazloži tu izjavu, rekao je da uplata Hrvatske u EU proračun za drugu polovicu ove godine iznosi otprilike 240 milijuna eura, a istodobno bi sve uplate iz EU Hrvatskoj trebale iznositi oko 6 milijuna eura više od tih 240 milijuna eura.
Riječ je o uplatama iz EU-a temeljem aktivnih projekata financiranih iz pretpristupnog programa IPA, plus tzv. cash flow od 75 milijuna eura koji ćemo direktno dobiti kao potporu hrvatskom proračunu, potom 40 milijuna eura iz fonda koji služi pripremi Hrvatske za ulazak u Schengen (tzv. Schengen facility) koji će biti uplaćeni u ovoj godini te uplatama temeljem projekata u drugoj polovici 2013.
Upitan da li je zadovoljan tim iznosom 'plusa', Grćić je kazao kako bi bio puno zadovoljniji kada bismo dobili još i 150 milijuna eura avansa, odnosno predfinanciranja za započete projekte u ovoj godini, no da ćemo na taj iznos morati pričekati početak iduće godine s obzirom da proces akreditacije naših institucija još uvijek traje.
Novinare je zanimao i mišljenje potpredsjednika Vlade o neslaganju dijela županija s novim sustavom regionalnog razvoja predviđenim u prijedlogu novog zakona o regionalnom razvoju, na što je Grčić ponovio kako tzv. planska područja iz tog zakonskog prijedloga nisu formalne administrativne regije.
'To znači da županije ostaju temeljne regionalne administrativne jedinice i tu nema nikakvih pomjeranja. Da li je netko zadovoljan s tim da je njegova županija dio ove ili one regije ili bi htio da bude sama posebno plansko područje to je stvar rasprave, koja još uvijek traje i u konačnici ćemo vidjeti koje ćemo rješenje finalno ponuditi Hrvatskom saboru', izjavio je Grčić.
Potpredsjednik Vlade nije pak želio komentirati procjene sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, da je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju ove godine u prosjeku oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini, rekavši kako su danas tema strukturni fondovi i Operativni programi te da u okviru toga samo može reći 'da će i ovaj projekt koji uspješno vodimo doprinijeti da brže izađemo iz ove krize'.