Prema tom bi prijedlogu porezna amnestija bila uvjetovana plaćanjem poreza na tu imovinu po jedinstvenoj stopi od 21 posto, čime bi grčka vlada prikupila milijune eura proračunskih prihoda, izvijestio je u nedjeljnom izdanju NZZ, pozivajući se na neimenovani izvor.

'Zadovoljni smo što je Grčka iznijela prijedlog za rješenje tog pitanja', citira list riječi glasnogovornika švicarskog ministarstva za međunarodna financijska pitanja Marija Tuora.

Glasnogovornik švicarskog ministarstva financija potvrdio je da se vode pregovori, dodajući da zasada još nikakva odluka nije donesena.

Procjene o vrijednosti imovine grčkih građana u švicarskim bankama kreću se prema navodima NZZ-a od dvije milijarde do čak 200 milijardi eura.

Točan iznos trebao bi postati poznat 2018. kada bi Švicarska sa zemljama Europske unije trebala početi automatski razmjenjivati informacije o računima njihovih državljana.

Švicarska je svojedobno predložila Ateni da slijedi primjer nekih zemalja EU-a, poput Italije, i objavi poreznu amnestiju, navodi NZZ, pojašnjavajući da bi se time trebalo spriječiti prebacivanje te imovine u porezne oaze prije 2018. kada kreće automatska razmjena informacija o računima.

U švicarskom ministarstvu za međunarodna financijska pitanja zasada ne žele komentirati sadržaj grčkog prijedloga, navodi NZZ, napominjući tek da je porezna stopa od 21 posto navodno u skladu sa zamislima švicarske strane a posebno bi bila prihvatljiva za banke, piše NZZ.

Ako grčki parlament odobri taj prijedlog, zaključni ciklus pregovora Grčke i Švicarske bit će posvećen tehničkim detaljima, poput poticaja kojima bi banke privoljele grčke klijente da otkriju vrijednost svoje imovine, napominje list.