'Fosilni plin jedan je od najvećih uzročnika klimatske krize. Baš kao i druga fosilna goriva izaziva ratove i šteti ljudima diljem svijeta. Industrija fosilnih goriva raste i povećava svoj profit, dok se građani moraju nositi s vrtoglavim cijenama energenata. Europski čelnici dopustili su da se dogodi takva kriza. Umjesto da se okrenu konkretnim i dostupnim rješenjima, poput obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, drže nas ovisnima o fosilnim gorivima', kaže Eszter Matyas, voditeljica regionalne kampanje protiv plina u Greenpeaceu CEE.

Europski političari još uvijek vjeruju zelenim lažima industrije fosilnih goriva koja ga naziva 'tranzicijskim gorivom' na putu do čiste energije. Klimatska znanost kristalno jasno kaže da fosilni plin nije rješenje za klimatsku krizu, nego je ogroman dio problema! Moramo ga postupno ukinuti što je prije moguće, a najkasnije do 2035. godine kako bismo izbjegli klimatsku katastrofu. Europa si ne smije dozvoliti nikakve nove plinske platforme, nove plinovode niti plinske elektrane. Fosilni plin je problem bez obzira dolazi li iz Rusije, Norveške, Alžira, Katara ili Hrvatske', nastavlja Eszter Matyas.

Mnogi građani EU muče se s plaćanjem računa za energente i grijanjem domova. Procjenjuje se da je 2019. godine oko 50 milijuna kućanstava u Europskoj uniji živjelo u energetskom siromaštvu i imalo neadekvatne osnovne energetske usluge. Između prosinca 2020. i prosinca 2021. maloprodajne cijene energenata u eurozoni za električnu energiju, plin i druga goriva porasle su za 25%.

Od početka rata u Ukrajini energetska kriza u EU dodatno se pogoršala. EU trenutačno radi na izmjeni taksonomije, sustavu klasifikacije koji služi kao nacrt za usmjeravanje EU-a prema održivim financijskim ulaganjima. Dokument određuje koje su gospodarske aktivnosti održive i treba ih podržati kako bi se postigli ciljevi Europskog zelenog plana (European Green Deal).

Trenutni prijedlog Europske komisije, kojem se žestoko usprotivio Greenpeace, zelenim klasificira i fosilni plin. Od 2013. EU je subvencionirala plinsku infrastrukturu s više od 5 milijardi eura. Proglašavanje fosilnog plina zelenim omogućilo bi daljnja ulaganja u ovaj fosilni energent.

Nedavno istraživanje Greenpeacea u Francuskoj pokazalo je da su ruske energetske tvrtke Gazprom, Rosatom i Lukoil lobirale kako bi utjecale na uključivanje fosilnog plina u EU taksonomiju održivih ulaganja te da bi upravo Rusija imala velike koristi ukoliko se to dogodi. Europska unija treba uvesti embargo na ruski plin da bi se prestao sufinancirati rat u Ukrajini, ali također i izbaciti fosilni plin iz taksonomije EU-a. Čista rješenja poput korištenja energije sunca i vjetra, dizalica topline, izolacije zgrada i elektrifikacije sada su zrela i mogu se koristiti diljem Europe radi smanjenja potrošnje fosilnog plina. Trenutno mnoge zemlje EU zaostaju u pogledu korištenja obnovljive energije.

Primjerice, 2020. godine energija sunca činila je manje od 1% hrvatske potrošnje električne energije. Istovremeno, više od polovine potražnje za energijom podmireno je uvozom fosilnih goriva.

'Nije li apsurdno da u zemlji poput Hrvatske, koja se po osunčanosti može usporediti s Italijom i Grčkom, političari zanemaruju potencijal korištenja energije sunca? Istodobno, fosilne kompanije poput INA-e, a time i MOL-a, i dalje crpe fosilni plin iz Jadrana. To ne mora biti tako. Svu potrebnu energiju možemo dobiti iz čistih i sigurnih obnovljivih izvora energije', izjavila je Petra Andrić iz Greenpeacea u Hrvatskoj.