Islandski predsjednik stao je u četvrtak u obranu svoje odluke da uloži veto na zakon o povratu novca stranim štedišama koji su izgubili svoje novac zbog propasti islandske banke Icesave, istaknuvši da je to "demokratska" odluka.
"U Nizozemskoj i mnogim drugim europskim zemljama održani su referendumi o važnim problemima. Ne vidim zašto demokratski put, referendum, ne bi bio dobar", rekao je predsjednik Grimsson za Financial Times.
Olafur Ragnar Grimsson obećao je također da će Island ispuniti svoje obveze u pogledu Icesavea, no sporan je način na koji bi se to moglo učiniti.
Britanski i nizozemski štediše, njih gotovo 320.000, ostali su bez novaca koji su deponirali u islandsku banku Icesave, koja je bankrotirala u listopadu 2008. Vlade tih dviju zemalja vratile su štedišama izgubljeni novac i zatražile od Islanda da im ta sredstva vrati.
Islandska je vlada u lipnju prošle godine postigla dogovor s Britanijom i Nizozemskom o isplati 3,8 milijardi eura odštete. Prema tom dogovoru, taj iznos bi bio vraćen u razdoblju od 15 godina. Po procjenama, svako islandsko kućanstvo sudjelovalo bi s oko 45.000 eura u otplati duga.
Krajem prosinca islandski je parlament usvojio zakon o vraćanju duga, ali je to izazvalo burne prosvjede u zemlji. Gotovo četvrtina islandskih birača (60.000) potpisala je peticiju da se o tome glasuje na referendumu. Islandski građani protive se rješenju po kojem bi oni vraćali dugove koje su napravile banke neodgovornim poslovanjem.
Stoga je islandski predsjednik odbio potpisati zakon i odlučio raspisati referendum. To je drugi put od islandske neovisnosti 1944. da predsjednik odbija potpisati zakon koji je potvrđen u parlamentu. Odbijanjem na referendumu zakon bi bio definitivno odbačen.
Referendum bi se mogao održati 20. veljače.
"Ideja koja kruži da nećemo ispuniti svoje obveze u potpunosti je pogrešna", rekao je Grimsson za BBC. "Jedino što sam odlučio jest da zadnju riječ ima islandski narod putem referenduma što je u skladu s našim temeljnim demokratskim načelima", dodao je.
Europska komisija u srijedu je neizravno upozorila Island da bi mogao imati problema u približavanju Europskoj uniji zbog tog referenduma.
Island je u srpnju prošle godine, pošto je žestoko pogođen teškom financijskom krizom, podnio zahtjev za ulazak u Europsku uniju. Europska komisija trenutačno radi na izradi mišljenja o islandskoj kandidaturi.
Nedavna istraživanja javnog mnijenja na Islandu pokazuju da zakon o isplati duga na referendumu neće proći, a to bi moglo zaustaviti Island na putu prema članstvu u Europskoj uniji. U pitanjima proširenja svaka zemlja članica EU-a mora dati pristanak na bilo koju odluku, što znači da London ili Den Haag mogu staviti veto na ulazak Islanda.
