Na press konferenciji nakon sastanka dvaju šefova diplomacije Sergej Lavrov istaknuo je dobre odnose između Rusije i Hrvatske. 'Razmotrili smo pitanje o otvaranju ruskog kulturnog centra u Hrvatskoj. Imamo obostranu želju za promoviranjem i povećanjem turističke razmjene i tome će pridonijeti otvaranje novih letova u lipnju prošle godine', kazao je Lavrov.

Ruski ministar vanjskih poslova poručio je da je ruska strana iznijela svoj stav o Ukrajini hrvatskoj delegaciji. 'Naglasili smo da cijenimo hrvatski stav vezan uz rješavanje problema koji su se nagomilali između Rusije i EU-a', kazao je Lavrov.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman također je istaknuo dobre veze između dvije zemlje. 'Možemo biti zadovoljni trendom u našim odnosima posljednjih godina, pogotovo turističkim brojkama', kazao je.

Spomenuo je i ratno doba, kazavši da Rusija nikada nije postavljala prepreke. 'Hvala Rusiji na konstruktivnoj ulozi 90-ih godina', poručio je.

Ministar vanjskih poslova kazao je da je s Lavrovom otvoreno razgovarao o situaciji s Ukrajinom i da su se obje strane složile da se rješenje treba tražiti u sklopu Minskih sporazuma.

Grlić Radman kazao je da je dobro da su otvoreni diplomatski pregovori između Rusije i SAD-a te NATO-a, dodavši da za 'diplomatske rezultate treba vremena'.

'I Rusija i Hrvatska zabrinute su zbog stabilnosti BiH. Izrazio sam zahvalnost zbog izražavanja mišljenja da je dejtonska BiH bitna za ravnopravnost triju naroda. Jedino stabilna BiH može imati svoju budućnost', kazao je Grlić Radman.

I Rusija striktno podržava provedbu Daytonskog sporazuma, poručio je Lavrov. 'Neke zapadne zemlje, uz mentorstvo SAD-a, demoniziraju Republiku Srpsku. Jednako tako vidimo očitu diskriminaciju bosanskohercegovačkih Hrvata', kazao je.

Dodatno je kritizirao SAD zato što je imenovao svog izaslanika za BiH. 'Sva pitanja, uključujući izborna pitanja, moraju se rješavati unutar BiH. Nadam se da će EU potpomoći vraćanju izvorima Daytonskog sporazuma. I da se neće prema zapadnom Balkanu odnositi kao prema zoni svog utjecaja', dodao je.

Premijer Andrej Plenković, bivši izvjestitelj Europskog parlamenta za Ukrajinu i hrvatska diplomacija javno su u Kijevu podržali teritorijalni integritet Ukrajine i ponudili joj svoje iskustvo u mirnoj reintegraciji istoka zemlje.

Grlić Radman je kazao kako ta ponuda nije usmjerena protiv Moskve, a da „dobri odnosi s Ukrajinom zaista ne isključuju dobre odnose s Rusijom”.

Naglasio je da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja bila jedna od najuspješnijih operacija odobrenih u Vijeću sigurnosti UN-a, od svih članica Vijeća sigurnosti pa i Rusije kao značajnog sudionika u tom procesu.

„Dakako, hrvatski model nije isti kao ukrajinski, no neka iskustva vezana za civilni sektor mogu pomoći”, kazao je Grlić Radman i dodao da Hrvatska „u bilateralnoj suradnji s Ukrajinom nema namjeru raditi nikakve radnje koje nisu u skladu sa sporazumom iz Minska”.

Lavrov je pak kazao kako Hrvatska i Ukrajina imaju različita tumačenja „prenošenja iskustava mirne reintegracije” – Hrvatska „razmišlja o humanitarnim aspektima, rješavanju jezičnih problema, stvaranju kulturnih autonomija”. A Kijev želi iskoristiti „vojni dio procesa koji se odvijao”, kazao je ruski ministar.

„Takve namjere, do kojih se nadam neće doći, opasne su”, upozorio je Lavrov i dodao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij govorio da „Ukrajinci koji se ne smatraju Rusima mogu ići za Rusiju”.

„Tijekom našeg razgovora shvatili smo da u Zagrebu razumiju našu retoriku i opaske” o težnji Kijeva da iskoristi vojne elemente hrvatskog iskustva, rekao je Lavrov, poručivši kako za ukrajinsko pitanje „ne postoji plan B, samo Minski sporazum koji mora biti ispunjen do zadnje točke”.

Posjet hrvatskog ministra Rusiji poklopio se s razdobljem velikih napetosti između Moskve i Zapada.

Zapadne prijestolnice izrazile su zabrinutost zbog ruskog grupiranja vojske na ukrajinskoj granici, strahujući od potencijalne ruske invazije na istok te države – mediji navode različite brojeve ruskih vojnika na ukrajinskoj granici, no oni su uvijek veći od 100 tisuća.

Washington stoga prijeti uvođenjem sankcija koje potencijalno uključuju financijsku izolaciju Rusije, poput izopćenja iz međunarodnog financijskog sustava SWIFT.

Moskva pak traži pravne garancije da se NATO neće dalje širiti na istok te da se ne postavljaju raketni sustavi u blizini ruskih granica.

Zbog tih napetosti dvije strane održale su nekoliko bilateralnih sastanaka, u Ženevi i Bruxellesu, a izravno su razgovarali i ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Joe Biden.