Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pozvala je u utorak građane na sudjelovanje u velikom nacionalnom istraživanju prehrambenih navika koje bi trebalo pokazati koliko su se te navike promijenile u proteklih deset godina
Prije deset godina u Hrvatskoj se pretežno kuhalo na suncokretovu ulju, krumpir je bio najčešći prilog, ribu se konzumiralo jednom tjedno, a palačinke su bile najdraže slastice.
Prosječan Hrvat je popio barem jednu kavu dnevno. Prehrana se temeljila prvenstveno na pekarskim proizvodima, mesu te voću i povrću. Žene su preferirale piletinu i jele tri šnite kruha, a muškarci svinjetinu i pet šnita kruha dnevno.
Koliko su se te navike promijenile otkrit će Nacionalno istraživanje prehrambenih navika. Voditeljica projekta Darja Sokolić ističe da će "podaci o unosu hranjivih tvari dati uvid što unosimo previše, a što premalo, sve s ciljem osiguranja zaštite zdravlja građana".
vezane vijesti
-
![Istraživanje otkrilo prehrambene navike Hrvata: Meso mora biti na meniju, najviše se potroši piletine, no svi bi radije janjetinu i suhi špek]()
Istraživanje otkrilo prehrambene navike Hrvata: Meso mora biti na meniju, najviše se potroši piletine, no svi bi radije janjetinu i suhi špek
-
![Prehrambene navike koje treba izbjegavati kako biste sačuvali vitkost i nakon 40. godine]()
Prehrambene navike koje treba izbjegavati kako biste sačuvali vitkost i nakon 40. godine
-
![Znate li koje prehrambene navike trebate hitno mijenjati jer su prijetnja vašem imunitetu]()
Znate li koje prehrambene navike trebate hitno mijenjati jer su prijetnja vašem imunitetu
Istraživanje na reprezentativnom uzorku obuhvatit će dobne skupine od deset godina starosti do najstarije životne dobi na području cijele Hrvatske.
Prikupljanje informacija o količini i učestalosti konzumacije hrane i pića, dodataka prehrani i sličnim navikama, kao i o intoleranciji i alergiji na određenu hranu, pomoći će nutricionistima u kreiranju preporuka za pravilnu prehranu. Epidemiolozima će istraživanje poslužiti za stavljanje u odnos utjecaj prehrane na pojavu bolesti, a nadležnim tijelima za donošenje zdravstvenih propisa na nacionalnoj razini.
Istraživanje je dobilo odobrenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i Etičkog povjerenstva za korištenje osobnih podataka u istraživačke svrhe. Sudjelovanje je anonimno, a osobni podaci se, osim prilikom kontaktiranja, koriste šifrirani pa ih je nemoguće na bilo koji način povezati s određenim ispitanikom.
Projekt se provodi uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), a dobiveni podaci bit će usporedivi s podacima i iz ostalih EU zemalja.
Svi ispitanici mogu povratno dobiti i izračun unosa hranjivih tvari, kako bi osvijestili koliki je njihov stvarni unos.
Projekt provodi HAPIH u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF). Podaci za sudjelovanje dostupni su na web stranici HAPIH-a.
