Kako zaustaviti govor mržnje na internetu? Može li novi zakon spriječiti pozive na nasilje na društvenim mrežama i portalima ili će ograničiti slobodu govora? U emisiji 'Poligraf' o ovoj su temi govorili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, potpredsjednik Sabora Furio Radin i saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja.

Na pitanje treba li nam novi zakon o suzbijanju govora mržnje, Hasanbegović je odgovorio: 'Ne treba.' Naglasio je kako postojeće zakonodavstvo i Ustav RH kao temeljni akt već sada reguliraju to pitanje.

'Ustav RH izrijekom utvrđuje da je kažnjivo svako pozivanje na rat ili uporabu nasilja i bilo koji oblik nesnošljivosti. Imamo dva članka Kaznenog zakona, 325. i 324., a mislim da još jedan članak jasno regulira tu problematiku, i ne bih se složio s tvrdnjom da se nešto posebno otelo kontroli', kazao je Hasanbegović i ustvrdio da nema mjesta stvaranju moralne panike jer je govor mržnje na internetu postojao i postojat će.

Osvrnuo se na istup Aleksandra Stankovića koji je pri samom kraju prošle emisije 'Nedjeljom u 2' uzeo nekoliko minuta te progovorio o ovoj temi.

'Uopće mi nije jasan konkretan povod za ovu temu, jedino što mi je poznato to je da je jedan novinar HRT-a estradno i patetično zlorabio prostor u stilu miss Belizea na izboru za miss svijeta, koja poziva na zaštitu tuljana i mir u svijetu', utvrdio je Hasanbegović.

Smatra da iza nametanja novog zakona ne stoje altruistički razlozi, već prizemni politički interesi koji žele legitimnu političku kritiku prikazati kao govor mržnje i stvoriti ozračje autocenzure te stanje koje poznajemo iz Jugoslavije, kao i instituciju verbalnog delikta.

Ministrica kulture istaknula je pak kako se inicijativa Vlade ne odnosi na medije, već na društvene mreže i kako to treba jasno istaknuti.

'Prije nekoliko mjeseci Vlada je okupila skupinu resornih ministarstva kako bismo vidjeli kakva je u Hrvatskoj situacija vezano uz nezakonita postupanja na internetu i neprimjerenu komunikaciju na internetu… Kako ćemo rješavati pitanje komentiranja u elektroničkim medijima, to je pitanje regulacije u elektroničkim medijima…', kazala je.

Nikola Grmoja iz Mosta kazao je kako problem postoji, no ne postoji od jučer. 'Za edukaciju sam prije nego represiju. Imamo zakonodavstvo koje to regulira. Ne smatram da je za pronalaženje onih koji se kriju iza lažnih identiteta potreban novi zakonski okvir. Preko IP adrese je lako doći do nekoga. Pa mi imamo ministra koji je pod lažnim imenom komentirao na određenom portalu', kazao je.

Podsjetio je da u posljednje vrijeme s oba politička spektra dolaze izjave o cenzuri na Facebooku. Jedni su se bunili jer im je ova društvena mreža uklonila objave o generalu Slobodanu Praljku, oporba se pak pitala gdje je nestala grupa 'Gdje su pare?'. Je li Facebook prestrog u cenzuriranju? 'Očito je da reagiraju, nekada i kada ne bi trebali', smatra.

Podsjetio je kako je 24. rujna 2017. glavni tajni HDZ-a i predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao da je ovoj vladi teško zbog portala i društvenih mreža i zapitao se je li to stvarni razlog zbog kojeg se kreće u ovu inicijativu.

Furio Radin ustvrdio je pak kako bi on iz ove inicijative izuzeo političare i novinare.

Iako je ministrica kulture ustrajala na tome da Vladina inicijativa ne uključuje u to medije, već samo društvene mreže, Hasanbegović je pitao zašto je 'ministrica kulture preuzela ulogu glavnog tumača i glasnogovornika Vladinih namjera'. 'Kakve veze ima Ministarstvo kulture sa zaštitom djece na internetu? Tu bi onda pravobraniteljica za djecu trebala sjediti. Molim da mi se objasni', zatražio je.

'I vi ste bili ministar, doduše ne tako dugo, pa vam možda u cijelosti nije poznat sustav bavljenja resorom. Tema o kojoj raspravljamo obuhvaća cijeli niz ministarstava. Ja sam ovdje u ime Vlade i HDZ-a kao jedan od pozvanih sugovornika. Možemo postaviti pitanje i zašto se jedan povjesničar bavi ovime', uzvratila je Obuljen Koržinek.