Govor mržnje na društvenim mrežama bila je tema Otvorenog HRT-a. Gostovali su bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, Igor Peternel iz Hrvatskog helsinškog odbora, kolumnist Telegrama Dragan Markovina, Krunoslav Borovec iz MUP-a i Željka Markić iz inicijative U ime obitelji
Markić je izjavila kako je nedopustivo da neki filmovi i kazališne predstave vrijeđaju pojedine društvene skupine. Spomenula je film 'Ministarstvo ljubavi' i predstavu Olivera Frljića 'Hrvatsko glumište'.
Ministrica kulture joj je odgovorila kako ne bi smjela miješati kazališne predstave, knjige i filmove s društvenim mrežama.
'Postoji velika razlika između umjetničke slobode koja ulazi u fikciju i onoga o čemu večeras govorimo. Nije korektno da miješate potpuno različite kategorije', rekla je Obuljen Koržinek.
Na to je Markić izjavila kako ona nije protiv umjetničke slobode izražavanja, ali da je umjetnost uvijek izraz istine, a ne politike i propagande. Obuljen Koržinek zatim joj je replicirala kako se tako o umjetnosti i kulturi govorilo u nekim prošlim vremenima.
'Gospođo Markić, vrijeme kada smo na ovakav način razgovarali o kulturi bilo je prije 90-ih. Tada su kultura i umjetnost morale propagirati samo jednu istinu. Ponosna sam što u Hrvatskoj u ovih 28 godina nije zabranjena nijedna predstava ili film', naglasila je ministrica kulture.
Ranko Ostojić kaže da je primjer njemačkog zakona koji ovo sankcionira drastičan, a kazne su drakonske. Objasnio je da se one prije svega odnose na kontrolu platformi na društvenim mrežama i na pravovremeno uklanjanje sadržaja koji su govor mržnje. Smatra da je to primjer dobre kontrole. Primjer uklanjanja komentara i blokiranja profila korisnika Facebooka koji su podržavali pokojnog generala Praljka smatra ispravnim jer se zakonski kažnjavaju oni koji umanjuju kaznena djela ratnih zločinaca.
Ostojić je rekao Markić kako su ona i portal narod.hr zadnji koji se trebaju prikazivati kao borci protiv govora mržnje, spomenuvši presude Vojković, Babić, Bitorajac, kao i privatni portal glavne urednice Ivane Josipović. Markić mu je odgovorila da ne postoji nijedna pravomoćna presuda protiv portala. Referirala se na Ostojićevu objavu na društvenim mrežama i govor mržnje protiv žena, još dok je bio ministar, kada je prilikom incidenta sa svastikom na stadionu komentirao da je teren vjerojatno prekontrolirala neka bivša misica u ime organizatora. Time je potvrdio da huškanje na određene ljude čine i oni koji su na pozicijama moći. Ostojić je rekao da je samo pokušao ilustrirati na koji se način brane boje Hrvatske.
Željka Markić je spomenula kako je pozvala Vladu da kontaktira s Facebookom zbog cenzure pri objavama korisnika tijekom presude generalu Praljku. To je bio oblik cenzure, smatra Markić. Osvrnula se i na kolumnu o kućnim ljubimcima, nazvavši ju 'primjerom medijske hajke u Hrvatskoj'.
Dragan Markovina rekao je da kad počne dobivati prijetnje, onda otvori portal narod.hr jer zna da je izašlo nešto etiketirano na njega. Da nema dug niz godina te vrste djelovanja određenih društvenih skupina i medija, ove vrste razgovora ne bi se trebale voditi.
Krunoslav Borovec objasnio je da se drakonske kazne u njemačkom zakonu ne odnose na kaznu pojedincima, nego na pružatelje usluga, tj. one koji daju platformu i stoga su obvezni na vrijeme reagirati i smanjiti doseg kažnjive poruke. U Hrvatskoj je na godišnjoj razini kazneno djelo prijetnje na društvenim mrežama bilo počinjeno 64 puta od ukupno 3500 kaznenih djela prijetnje.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje.