Dužnosnici su, na početku trodnevne međunarodne konferencije posvećene nasljeđu Haaškog tribunala, ustvrdili da je taj sud pokazao kako uz odlučnost međunarodne zajednice nema tog političkog i vojnog lidera koji ne može biti procesuiran ako je odgovoran za ratne zločine.

Predsjednik ICTY-a Carmel Agius kazao je kako je riječ o posljednjoj takvoj konferenciji pa je stoga smatra posebnim događajem, tim prije jer je okupio nekoliko stotina sudionika iz regije i svijeta.

'Ovo je vrhunac zadnje godine postojanja ICTY-a', kazao je Agius dodajući kako mu je osobno iznimno važno zadržati interes za nasljeđe Haaškog tribunala.

Uspostavu Haaškog tribunala 1993. godine, kada su ratovi na Balkanu još trajali, Agius je opisao kao dovođenje na pozornicu međunarodne pravde inovativnog instrumenta, a sve zbog šoka da su se grozni zločini mogli događati u Europi manje od pedeset godina nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

'Nitko u to vrijeme nije mogao znati kako će točno ICTY funkcionirati, kao što nije mogao predvidjeti ni sva postignuća ili izazove', kazao je Agius pojašnjavajući kako su mnogi predviđali propast tog projekta, većina procesuiranje tek manje skupine odgovornih, no nitko nije mogao zamisliti da će se svi optuženi, njih 161, suočiti s pravdom.

ICTY je do danas zaključio postupak protiv 154 optužena, pri čemu je njih 83 osuđeno, 19 je oslobođeno optužbi, dok su u 37 slučajeva optužnice povučene ili su optuženi umrli, a 13 slučajeva je proslijeđeno nacionalnim sudovima.

Riječ je slučajevima koji se odnose na zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja rata te teške povrede ženevskih konvencija.

U BiH još 5.000 predmeta ratnih zločina

Prije nego što sud okonča svoj rad očekuje se izricanje pravomoćne presude u slučaju šest Hrvata iz BiH predvođenih Jadrankom Prlićem, kao i prvostupanjska presuda bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću.

Agius je potvrdio kako je svjestan brojnih kritika na račun ICTY-a no istaknuo je kako one odražavaju generalno nerazumijevanje mandata suda koji je bio ograničen u samom startu.

'Tribunal nije imao zadaću raditi na pomirenju u regiji niti suditi svima koji su počinili zločine. Mandat je bio suditi onima koji su najodgoroniji za te zločine i da se na taj način doprinese održavanju mira u regiji', kazao je predsjendik Haaškog tribunala.

Po njegovu sudu najvažnija je pionirska uloga Tribunala u borbi protiv nekažnjivosti.

'ICTY je pokazao da je  moguće privesti pravdi najodgovornije i da suđenja za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti jesu moguća i da nitko nije imun od odgovornosti', kazao je malteški sudac.

Sada je pak, kako je konstatirao, ključno pitanje kako iskustva ICTY-a iskoristiti u interesu pravosuđa u državama jugoistočne Europe, koja sada imaju zadaću procesuirati na tisuće preostalih slučajeva nižerangiranih počinitelja.

Glavni tužitelj ICTY-a Serge Brammerz, koji također drži kako su uspjesi Tribunala očevidni, podsjetio je kako samo u BiH još pet tisuća predmeta ratnih zločina čeka procesuiranje što dovoljno ilustrira obujam posla koji je preostao.

Stoga je, kako je istaknuo, važno da su već sada u ured haaškog tužitelja integrirani tužitelji iz Hrvatske, BiH i Srbije, kao i da će za lokalnim pravosuđima biti dostupna opširna dokumentacija ICTY-a koja sadržava dokaze o počinjenim zločinima.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da nastavi podupirati rad tužitelja u regiji jer se vladavina zakona i borba za pravdu ne smije žrtvovati zbog 'viših' političkih ciljeva.

'Više od 20 godina djelovanja ICTY-a pokazuje da je najteže pitanje politička suradnja', kazao je Brammertz upozoravajući kako je baš politička klima još uvijek zapreka učinkovitijem djelovanju pravde.

Brammerz: Komentari političara često ometaju rad pravosuđa

Zaključio je kako su komentari političara često takvi da ometaju rad pravosuđa, a jasan dokaz tomu je glorificiranje ratnih zločina i zločinaca.

'Meni je to osobno najveće razočarenje. Tu situaciju treba hitno rješavati jer je nemoguće zamisliti da netko vidi kao junake osobe odgovorne za kampanje etničkog čišćenja', kazao je Brammertz  upozoravajući kako nijekanje zločina i revizionizam hrane regionalnu nestabilnost i podrivaju odnose među državama.

Iako svjestan izazova u suočavanju s posljedicama ratnih zločina koji preostaju na Balkanu i zbog kojih će u regiji trebati zadržati kontinuirani interes međunarodne zajednice Brammertz je upozorio kako je vrijeme da svijet usmjeri pozornost i na druga mjesta gdje se zbivaju strašni zločini poput Sirije, Iraka, Južnog Sudana ili Malija.

Iskustvo ICTY-a, po kojemu su najteže istrage o vezama između konkretnih zločina i vojnih i političkih vrhova, pri tome može biti veoma korisno, baš kao i istrage o zločinima uništavanja kulturnog i povijesnog nasljeđa, drži Brammertz koji je istodobno ukazao i na potrebu da se obrati pozornost na veze između organiziranog kriminala i raznih zločina. 

'Veza između organiziranog kriminala i zločina protiv čovječnosti je utvrđena, ona je izravna i jasna. Strane u sukobu koriste kriminalne skupine kako bi financirali ili podupirali ratne zločine koje provode pa je stoga potreban integrirani pristup u istragama u kojima bi sudjelovali istražitelji koji se bave organiziranim kriminalom', poručio je glavni haaški tužitelj.

John Hocking, tajnik ICTY-a i pomoćnik glavnog tajnika UN, kazao je kako se u nekim fazama rada Tribunala osjećao kao osoba koja nadzire izgradnju broda koji nikada neće napustiti brodogradilište no te su se okolnosti ipak promijenile.

'ICTY je pokazao da i moćni mogu biti privedeni pravdi', kazao je Hocking pozvavši da se na temelju tog iskustva nastavi tražiti da se moćnike odgovorne za zločine istraži i procesuira jer se pravda i mir mogu postići samo zajedničkom akcijom.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović je ocijenio kako je jasno da je rad ICTY-a ostavio dubokog traga u njegovoj zemlji, no istaknuo je kako o učincima i dalje postoje dvojbe, ovisno o tome iz koje etničke skupine dolaze komentari.

Potvrdio je kako ni među tri člana Predsjedništva BiH nema ujednačenog stajališta u odnosu na nasljeđe ICTY-a.

'Svi imamo neko svoje stajalište', kazao je Čović pojašnjavajući kako su se svi nadali pomirenju na temelju sudski utvrđenih činjenica, no u BiH i dalje postoji složeni odnos prema ratnom nasljeđu.

Kazao je kako bi bilo važno iskoristiti vrijeme kako ne bi prošlo još dvadeset godina da se u cijelosti zadovolji pravda i procesuiraju svi preostali slučajevi tim prije jer je riječ o tisućama njih.

Čović je iznio i osobno stajalište po kojemu je bila loša praksa to što je ICTY sudio po optužnicama koje su sadržavale kvalifikaciju udruženog zločinačkog pothvata te se založio za to da ni domaće pravosuđe ne koristi takve formulacije.