Iako je bilo predviđeno da Sabor na izvanrednoj sjednici danas potvrdi ustavne promjene, početkom tjedna od podrške su zasad odustali HDSSB-ovci, zbog čega su ustavne promjene skinute s dnevnog reda, a izvanredna sjednica završila je dva dana ranije. Je li odgađanje ustavnih promjena dobra stvar i kako će se to reflektirati na slučaj Perković, raspravljalo se i u emisiji Hrvatskog radija 'Poligraf'
Naime ako se za mišljenje pita HDZ, odgađanjem ustavnih promjena olakšava se izručenje Josipa Perkovića jer više ne postoji mogućnost da vladajući izigraju europski uhidbeni nalog.
'Oni koji ne vjeruju Vladi u ovom segmentu govorili su kako Vlada smatra da se ustavne promjene koje bi propisale nezastarijevanje teških ubojstava moraju donijeti 1. prosinca ili do 15. prosinca da bi DORH imao vremena pokrenuti istragu kod nas i onda 31. prosinca ili 1. siječnja odgovoriti Njemačkoj - 'mi vam ne možemo i ne trebamo izručiti Perkovića zato što mi provodimo istragu'. To je bio cijeli scenarij', pojasnio je u 'Poligrafu' odvjetnik Veljko Miljević.
No sada su ustavne promjene odgođene i time se izručenje Perkovića zakompliciralo, nadodao je Miljević.
'Sada smo u situaciji da nema ustavnih promjena koje bi donijele nezastarijevanje za oblike teških ubojstava u koje su uključeni i politički motivirana ubojstva. Vraćamo se na službeni stav DORH-a i imamo situaciju u kojoj oživljava mišljenje DORH-a koji kaže da je 1998. za to djelo nastupila zastara. Ovo objektivno Josipu Perkoviću ide u prilog jer će 1. siječnja njegov odvjetnik Nobilo reći: 'Oprostite, Perković se javlja u proceduru, on je na raspolaganju, ali za djelo za koje ga se traži nastupila je zastara.' A to je zapreka za postupanje po europskom uhidbenom nalogu', pojasnio je Miljević, složivši se s predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu Ivanom Turudićem koji je rekao da je nedopustivo to da nalog protiv Perkovića, koji je Njemačka poslala još u srpnju, stoji u MUP-u.
'Sud je institucija koja će tumačiti jesu li ispunjene pretpostavke za postupanje ili tome postoje određene zapreke', rekao je Miljević.
Do ove situacije ne bi došlo da je HDSSB podržao ustavne promjene, no ustavna stručnjakinja Sanja Barić zadovoljna je time što ustavne promjene nisu izglasane.
'Dosadašnji postupak pri izmjenama Ustava bio je ispod svake kritike, bez javne rasprave i internalizacije propisa. Radilo se u žurbi, bez konzultiranja glavnih stranaka, bez konzultiranja predsjednika, sa slabim konzultiranjem struke... tako da smo zadovoljni ovom situacijom. Nadamo se da je motiv doista barem djelomično iskren, ovaj koji se javno navodi, jer u tom slučaju će doista kada se obnove pregovori postojati šansa i nada da se iznjedre kvalitetne ustavne izmjene. Ako je motiv neki drugi koji će biti vidljiv u siječnju, onda postoji mogućnost da se usvoje izmjene s kojima nećemo stručno biti zadovoljni', kazala je Barić.
Da je rasprava oko ustavnih promjena trebala biti kvalitetnija, smatra i GONG-ov Dragan Zelić, inače vanjski član Odbora za Ustav.
'Ispalo je dobro to što je HDSSB odustao, ali nije jasno zašto se ti razlozi nisu prezentirali ranije u raspravi. Potencijalna politička trgovina oko nekih drugih stvari koje nemaju veze s promjenama Ustava ne smije se prelamati preko promjena Ustava. To je minimum političke odgovornosti jedne parlamentarne stranke u Hrvatskoj', rekao je Zelić.
Prave motive HDSSB-a pokušao je ipak proniknuti politički analitičar Jaroslav Pecnik, uvjeren da je HDSSB-u stigao mig iz Mostara.
'Željelo se trgovati oko Glavaševog zatvora. Drugim riječima, da se izvrši neka vrsta dogovora i kombinacije s Ustavnim sudom. Da se Glavaša pusti da se brani sa slobode, a onda će se moralisti iz HDSSB-a javiti i biti vrlo kooperativni', rekao je Pecnik.
Dobar dio emisije sugovornici su raspravljali i o tome zašto vladajući prilikom sastavljanja ustavnih promjena nisu konzultirali predsjednika Ivu Josipovića.
'Vlada pokazuje nedostatak sluha i nerazumijevanje za funkcioniranje demokratskih institucija. Predsjednik je ovlašteni predlagač promjena Ustava. Njega se ne smije zaobići. Ako se to čini, to je nedopustivo', rekao je Miljević.
Nedonošenjem ustavnih promjena prema nekim tumačenjima oslobodio se i put za održavanje referenduma o ćirilici. Naime s obzirom da prijedlog ustavnih promjena propisuje i na koje teme se referendum ne može raspisati, time bi se stopirao referendum o ćirilici. S tim se ne slaže Sanja Barić.
'Nema velike razlike u tome je li se Ustav promijenio ili nije, jer je postupak pokrenut po starim, trenutno važećim pravilima i on se po tim pravilima mora završiti, osim da je u ustavnim izmjenama pisalo da se moraju primijeniti nova ustavna pravila', kaže Barić.
Na referendum o ćirilici, ali u drugom kontekstu, referirao se i Zelić. 'Mislim da je skandalozno i žalosno to što se dio vrha Katoličke crkve uključio u referendum o ćirilici. Umjesto da propovijedaju mir i pomirenje, oni su se uključili u nešto što im ne bi trebalo biti poslanje. Time se narušava sekularna narav države', kazao je Zelić.
