Što mislite o novom predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću?
Mlad je čovjek, zapravo je dijete SDP-a i treba mu dati prilike. Mislim da treba biti faktor okupljanja. Poznajem ga dugi niz godina. On je zaista mlad i perspektivan čovjek. Čestitala sam mu, a između dva kruga izbora za predsjednika SDP-a srela sam ga u Saboru i pitala boji li se svega toga zajedno. Ostavljao je dojam zadovoljnog čovjeka, ali ajmo mu dati priliku.

U novom vodstvu SDP-a očito ima različitih mišljenja oko toga kako treba izaći na zagrebačke izbore. Očekujete li da će na koncu SDP odustati od svog kandidata i Vas podržati na gradonačelničkim izborima u Zagrebu?
Moram reći da se s time uopće ne zamaram. Izbori u Zagrebu nisu puki izbori stranaka. Volim reći da to nisu stranačka, momačka nadmetanja. To nisu ni parlamentarni izbori. U Zagrebu će za gradonačelnika pobijediti onaj tko će imati program, tko će uvjeriti svoje sugrađane da će svoj program moći i realizirati. Svi oni koji su za promjene, a dvije trećine građana Grada Zagreba u istraživanjima govore da žele promjene, dobrodošli su. Sve moguće skupine građana. Što se tiče SDP-a, želim da se čim prije završi unutarstranačka postizborna konsolidacija. Bez obzira na to što je moj prijatelj Rajko Ostojić rekao da su (unutarstranački) izbori iza njih, nije tome tako. Jer, znate, takvi izbori iscrpe ljude i fizički i emotivno. Neka prođe advent, pa ćemo se u siječnju ili veljači dogovoriti. Bila bi mi, ne mogu to skrivati, čast da me SDP podrži, ali meni je prihvatljivo i da idu sa svojim kandidatom. Sve je u redu.

Ne bi Vam ipak bilo puno lakše da vas otpočetka, uz HNS, podržava i SDP?
Da je lako, ne bi mene dopalo. Prema tome, treba mi podrška svih građana, trebam dobro odraditi kampanju. Ja cijelo vrijeme ponavljam 'dan poslije vam je ponedjeljak'. Da u ponedjeljak kad se probudimo, bez obzira na to kakvi budu rezultati, možemo reći da smo učinili sve što je trebalo. Ako SDP vidi da je i njima ovdje mjesto, dobro su došli. Ako zaključe da trebaju ići sa svojim kandidatom, jednako tako je to apsolutno u redu.

Spadate li u grupu zagovaratelja teze da bi i za SDP i za HNS bilo najbolje da se postigne dogovor da se u cijeloj zemlji zajednički nastupi na lokalnim izborima u svibnju iduće godine? Naravno, takav bi sporazum bio prepun kompromisa: ako bi SDP Vas podržao u Zagrebu, onda bi HNS podržao SDP-ove kandidate u Rijeci, Čakovcu…
Negdje su kompromisi dobri, a negdje nisu. Ja sam za opciju pragmatičnosti. Zagreb je zaista zaslužio imati priliku nakon 16 godina vladavine gospodina Bandića. Ovo je ta prilika za promjene koja se treba pametno i odgovorno iskoristiti. U tom smislu je važno da svatko od sudionika koji žele promjene odluči što je najbolje za njega, ali i za Zagreb. Smatram da nema jednog rješenja za cijelu Hrvatsku. Treba procjenjivati od mjesta do mjesta, od situacije do situacije. Naravno da treba sjesti za stol i razgovarati i dogovarati se, ja sam prva za to. Međutim, negdje to jednostavno ne ide u tu jednadžbu. Dogovor SDP-a i HNS-a u paketu za cijelu Hrvatsku jednostavno nije realan i neće moći ići. Niti treba ići. Nešto što vrijedi za jedan grad ne vrijedi za Zagreb. Ja jesam za pragmatičnosti, ali u toj jednadžbi nema mjesta za Zagreb.

Kako ocjenjujete start premijera Andreja Plenkovića, što radi dobro, a u čemu griješi?
Gospodin Plenković je jedan pristojan političar. On je školovan diplomat, to se vidi. On to dobro komunicira, ali ja bih voljela vidjeti malo više političke strasti. Bilo bi mi draže da pokazuje malo više energije i zanosa, ali to je stvar osobnosti. Vidim da ide po terenu. Treba ići. Ali bi bilo dobro ne da samo deklarativno kaže da je važna i pozicija i opozicija, nego da to stvarno i pokaže. Imali smo u Saboru cijeli paket izmjene zakona zbog porezne reforme, a niti jedan jedini amandman oporbe nije bio prihvaćen. Ako sva oporba govori isto, čak i vladajući iz kuloara, onda je trebalo priznati da je to dobro. Tako da je to loš pokazatelj. Ako želite biti pomirbeni političar, a takav je način na koji Plenković govori, onda to trebate i stvarno pokazati. Nije dobro jedno govoriti, a drugo raditi. Davala sam priliku Oreškoviću, dajem i Plenkoviću. Vidjet ćemo kako će biti kod usvajanja državnog proračuna. Ako vladajući budu prihvaćali kvalitetne amandmane oporbe, onda će to biti znak da idemo dobrim smjerom.

Tri ključne teme: otpad, promet i gradski prirez

Ako pobijedite na izborima, kao gradonačelnica Zagreba morat ćete surađivati s premijerom Plenkovićem. Kako zamišljate tu suradnju, jeste li optimistični?
Mislim da se trebamo dogovoriti koji su nam zajednički projekti i interesi bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadamo. Ako dobijem priliku, ako budem imala tu čast biti gradonačelnicom Zagreba, onda ću vezano uz pojedine projekte sjesti s predsjednikom Vlade. Kad sam postala ministrica graditeljstva, sjela sam s gospodinom Bandićem i rekla: Gradonačelniče, postoje tri projekta koja su bitna i za Ministarstvo i za Grad Zagreb, hajdemo se oko njih dogovoriti. To je bio projekt legalizacije gdje smo se odmah dogovorili i Grad je svoj dio odradio odlično. Drugi projekt je bila žičara Sljeme, to ide malo sporije. A treći projekt bio je gospodarenje otpadom. Bandić nije shvatio da je to projekt koji je puno veći od političkog projekta, da je to stručan projekt i tu se nije usudio ići na način koji je bio predložen. Jednako tako mislim da se i s Plenkovićem treba sjesti i dogovoriti koji su projekti važni i za državu i za Zagreb.

Što mislite o Sandri Švaljek?
Iza sebe ima iskustvo, osam godina je bila ravnateljica Ekonomskog instituta. Odabrala je da bude prva suradnica gradonačelnika Bandića, a pritom je apsolutno znala s kim ide u suradnju. A u tih šest mjeseci, kada je bila na čelu Zagreba, pokazalo se da je Grad Zagreb uhodani mehanizam koji funkcionira i u kojem ne treba raditi nered.

Još uvijek je doživljavate kao Bandićevu desnu ruku, ili mislite da se u međuvremenu uspjela emancipirati od Bandića?
Meni je to teško reći. Njen je odabir bio, i to ne tako davno, da bude desna ruka gospodina Bandića. Očito je nastao nekakav problem u njihovoj suradnji, a kasnije je postalo evidentno da više ne mogu zajedno. Prema tome, ja bih njihov odnos prepustila njima.

Ako postanete gradonačelnica Zagreba, koja će biti prva dva, tri poteza koja u kratkom roku mogu dati rezultate, a koji će dugoročni gradski projekti biti prioritet vaše administracije?
Postavila sam si već kratkoročne, srednjoročne i dugoročne projekte. Postoje tri ključne teme: otpad, promet i gradski prirez. Što se tiče otpada, prvi korak treba biti taj da građani svoje račune plaćaju prema količini koju stvarno proizvode. Dakle, odmah možete napraviti model prema kojem će se računi plaćati prema broju osoba u kućanstvu, a ne prema površini stana. Odmah se može početi i s redovitim pražnjenjem kontejnere na zelenim otocima. Srednjoročno, vidjeti gdje možete uvesti pametne kante, gdje kontejnere, u priču uključiti Zrinjevac koji ima kompostane… Pošto je Jakuševcu prošlo vrijeme, tijekom mandata treba započeti realizaciju dugoročnog rješenja. Uvijek će oko 50 posto otpada ostati i s njime trebate nešto učiniti. Zato treba odmah započeti s pripremom gradnje energane na lokaciji TE-TO (termoelektrana na Žitnjaku) koja je već komunalno, prometno i infrastrukturno opremljena, a pepeo koji će ta energana stvarati treba koristiti za sanaciju klizišta. To je projekt koji treba odmah započeti jer ga ne možete dovršiti u jednom mandatu. Kad je riječ o prometu, kratkoročni projekt je 470 semafora sinkronizirati slično kao semafore na zelenom valu. Srednjoročni projekt je vezan uz javni promet – uvođenje pametne karte, točnije naplate vožnje prema broju stanica. Dugoročno, denivelacija najfrekventnijih križanja, brza veza između zračne luke i središta Zagreba te izgradnja dva mosta (prvi iznad Bundeka, drugi iza Jaruna). A što se prireza tiče, u svakoj godini mandata prirez treba smanjiti za jedan postotni poen, tako da do kraja mandata dođe na 15 posto. Od brzih poteza, recimo, odmah možete u funkciju staviti žičaru tako da funkcionira kao što je to bilo do 2007., dok se ne sagrade nove stanice. Ja ne razumijem zašto žičara već deset godina ne radi.

Terase kafića bit će manje nego dosad

Čuli smo da planirate uvesti reda na terasama kafića u središtu grada. Točno?
Apsolutno. Prvo treba vidjeti koji su realni kapaciteti, a koliko je trenutačna ukupna površina terasa koja je u funkciji. Vlasnici kafića morat će dobiti nova rješenja o postavljanju terasa, morat će se malo smanjiti terase kafića.

Kako vam se sviđa advent u Zagrebu?
Odličan je i ponosna sam na njega. Ali treba paziti da to isto ne preraste u nešto nepoželjno. Ove godine je sve to već rubno, jedva da se možete kretati u svoj toj gužvi. Jednostavno je svega toga previše natrpano u premalo prostora. Mislim da bi oko Cvjetnog trga već sada trebalo smanjiti broj kućica.

Kako će na kraju završiti ova HDZ-ova taktika 'bi - ne bi' oko gradskog proračuna? Hoće li HDZ srušiti Bandićev proračun za 2017., a time i njega s gradonačelničke funkcije?
To je jedna vrlo interesantna taktika. Oni su vam kao tinejdžeri, malo se svade, malo se vole javno, malo se ljube tajno. Mislim da će HDZ dati amandmane koje će Bandić prihvatiti i nakon toga će HDZ prihvatiti proračun. Treba biti oprezan jer je još 13 dana do glasanja o proračunu, a u 13 dana se može svašta dogoditi. Ipak, mislim da će proračun proći i da će Bandić na zagrebačke izbore još jednom izaći kao gradonačelnik.

Što mislite, hoće li HDZ prvi put ići na Bandića s jakim kandidatom ili će opet imati alibi-kandidata/kandidatkinju?
Čula sam svašta. Čula sam da će njihov kandidat biti Andrija Mikulić, pa Bruna Esih, pa Zlatko Hasanbegović, pa Drago Prgomet, a čula sam i da razgovaraju s nekim nezavisnim kandidatom kojeg bi HDZ podržao.

Kada kažete da ste čuli da HDZ razgovara s nezavisnim kandidatom, mislite li pritom na Sandru Švaljek?
Pa čula sam i to. Ali sve kuloarski, po hodnicima. Na proračunu će se vidjeti. Ako proračun prođe, HDZ će ići s alibi-kandidatom. Ako ne prođe, onda će HDZ možda kandidirati i nekoga tko neće biti samo alibi-kandidat.

Popularnost joj godi, ali je se i pomalo boji

Popularnost vam i dalje raste, vjerojatno ste danas popularniji nego ikada itko iz HNS-a prije vas. Imate li ideju zašto je tako?
Nemam točno. Moram priznati da se ja toga malo plašim. Popularnost nosi i veliku odgovornost. Maloprije sam imala sastanak na kojem mi je jedna osoba, koja nije moje političke provenijencije rekla: Ti si popularna zato što si vrijedna i zato što si se stvarno primila rada, zato što si prema svima topla i pristupačna. I to su ljudi vidjeli. Ja vam nastojim biti onakva kakva jesam. Nisam se rodila ni k'o ministrica ni k'o saborska zastupnica. Imam svoje prijatelje još iz gimnazije, a za svakoga uvijek imam apsolutno strpljenje. Kad me netko nešto pita, nije mi problem kazati: Ja ću vam reći ono što vi ne želite čuti. To je tako.

Jesu li kolege iz HNS-a ljubomorni na tu popularnost?
Nema ljubomore, više bih rekla da postoji jedno zadovoljstvo zbog toga što je to tako. Inače sam jako odgovorna prema svemu što radim, ali ne mogu reći da mi ta popularnost, koja je evidentna, ne godi. Pa naravno da mi godi. Ali iza toga stoji velika odgovornost. Ja sam vam prema tome jako, jako oprezna. Vidjela sam u životu puno zvijezda repatica, što jače bljesnete, to se prije ugasite. I zato sam oprezna.

S druge strane, HNS-ov rejting je uvijek oko slabašnih dva, tri posto. Zašto je vaša stranka toliko nepopularna među građanima?
Ovdje imamo dvije važne činjenice. S jedne strane niski istraživački rejting, ali istovremeno i dobre izborne rezultate (preko 100.000 preferencijalnih glasova u izborima i 2015. i 2016. godine), brojne načelnike, gradonačelnike i župane kao vrijedne pojedince iza kojih stoje dobri rezultati. Međutim, ne treba bježati od toga da nam je izborni rejting nizak i da trebamo sustavno raditi na njegovoj promjeni. Ovdje imamo još jedan važan fenomen: ako vam netko pet puta kaže da ste vi takvi i takvi, onda vam ljudi šesti put uopće nemaju dileme da ste vi zaista takvi. I zaista, mi moramo nešto učiniti s tom markicom HNS-a. Kao što rekoh, imamo ljude i rezultate u brojnim sredinama i na nama je da mijenjamo ovu opću percepciju.

Dakle, po vama HNS ima samo taj marketinški problem, a ne i suštinski?
Ne bih na to gledala po sistemu crno-bijelo. Ono što je sigurno jest to da se stranka postupno mijenja, da se sve jasnije komuniciraju naše politike i njima određuje naša jasna građanska pozicija, pozicija jedne uljuđene političke opcije. Izbori koji su pred nama najbolje će pokazati ispravnost takvog puta i promjena u stranci koje smo započeli.

Tko vam sve radi poslove odnosa s javnošću i marketinga u kampanji? Koliko vidim, čini mi se da tvitate sami.
Twitter više-manje radim sama, ail pomažu mi suradnici jer ne stignem uvijek. A sve ostale društvene mreže, PR i marketing radi ukupno tim od sedam ljudi. I to radimo unutar HNS-a, svi ti ljudi članovi su zagrebačkog HNS-a. Zajedno smo već tri godine, od moje prve parlamentarne kampanje. Slogane radimo zajedno.

Kako vam ide prikupljanje novca za kampanju, jeste li otvorili račun za primanje sitnih donacija građana kao što ste najavili?
Račun smo tek otvorili, a prezentirat ćemo ga uskoro kad ćemo službeno otvoriti i stožer. Što se tiče očekivanja, jako sam oprezna. Ne znam kako će ljudi prihvatiti takav model financiranja gradonačelničke kampanje.

Koliko ukupno mislite potrošiti u kampanji? (Zakonski limit je milijun kuna.)
Nismo planirali više od 700 do 800 tisuća kuna. Procijenili smo da je 400 tisuća najmanji iznos koji bi nam omogućio da normalno dišemo.

Tko je krivac za to što ste na parlamentarnim izborima i 2015. i 2016. bili nisko na listi, pa ste saborski mandat morali zaraditi na svoje ime, preko preferencijalnih glasova?
Ma nema tu nikakve krivnje već se radi o spletu raznih okolnosti. Dakle, sedam takozvanih sigurnih mandata je imao HNS unutar koalicije. U tih sedam, tri vam idu u treću izbornu jedinicu gdje smo mi najjači, a po jedan ide za Zagreb, Primorje i Slavoniju. Meni je 2015. bilo potpuno prihvatljivo da se za saborski mandat moram sama izboriti, jer su to bili moji prvi parlamentarni izbori. Ovi drugi izbori na neki su način bili nastavak prvih, tako sam ja to shvatila i rekla, dvaput je dvaput. Iako, nije mi bilo lagano, bilo mi je teško. Ali kad sam u glavi presjekla, rekli smo ajmo te izbore odraditi, i odradili smo ih odlično.

A nije li vas vrh HNS-a ovog ljeta, stavivši vas tako nisko na listu, zapravo planirao eliminirati iz visoke politike?
Mislim da nije bilo takvih namjera, nego samo splet raznih okolnosti.

'Nedjeljni ručak je svetinja'

Imate li u politici prijatelje i prijateljice?
Imam svoje prijatelje još iz osnovne i srednje škole. U politici se s nekim bolje slažem, neke nešto dulje poznajem i s njima bolje komuniciram. No kada bih otišla iz politike, nisam sigurna koliko bi se tih kontakata i dalje nastavilo. Ali tako vam je i u svim drugim poslovima. Ali imam odličan primjer iz vremena kada sam bila pročelnica u gradskoj upravi, a Vlasta Pavić gradonačelnica. Mi smo i dalje prijateljice, viđamo se neovisno o politici, družimo se kao prijateljice. Imam još nekoliko takvih prijateljstava koja su nastala po putu, s ljudima s kojima sam nekada negdje radila.

Jeste li Vi i Vesna Pusić prijateljice, jeste li ikada bile te je li Vas ona uvela u HNS?
Uvijek sam bila sklona politici HNS-a. Postala sam gradska pročelnica iz kvote HNS-a a da nisam bila članica stranke. Tada sam imala kontakte s gospođom Pusić i ti kontakti su nastavljeni i dalje. Pitala sam stranku bih li trebala formalizirati taj odnos, a oni su mi rekli da ne trebam. Kad sam postala ministrica, ja sam inzistirala na tome da uđem u stranku. Ja Vesnu Pusić apsolutno cijenim, mi imamo odlične razgovore, pričamo puno šire od politike, a blizu i živimo pa često iz Sabora zajedno idemo prema doma. Stvari koje želim provjetriti jako rado s njom prodiskutiram.

Imate li više uopće vremena za svoje prijatelje?
Sve manje i manje. Međutim, moje prijateljice to razumiju i onda neke svoje stvari prilagođuju meni. A kad ja imam više vremena, nastojim im vratiti, vidjeti ih i redovito se čuti. Ne zaboravljam čestitati rođendane. Kad su važne stvari u životu, nastojim u tome sudjelovati. Kao što nastojim da nedjeljni ručak skuham i da budem doma s obitelji.

U intervjuima ste prije uvijek naglašavali da je obiteljski ručak nedjeljom kod vas obavezan. Danas?
To je još uvijek tako. Na te ručkove, koje ja spremam, dolaze moj stariji sin i moja snaha te moj mlađi sin. Nedjeljni ručak kod nas doma je neka svetinja. Od toga ne odustajem i neću odustati. I inače jako inzistiram na obitelji jer vam obitelj daje sigurnost i stabilnost. I onda kada vam je teško, tu je obitelj.

Čime se bave vaši sinovi?
Stariji radi na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i tamo je pri kraju doktorata, a mlađi sin studira. Sada je upisao četvrtu godinu povijesti i četvrtu godinu diplomacije. Tako da studira na dva fakulteta. Snaha upravo uči za pravosudni ispit, dakle radi u jednoj odvjetničkoj kancelariji. Meni je obitelj jako važna, inzistiram na obiteljskim vezama, na vezi sa sinovima, imam odličnu snahu i jako sam sretna zbog svega toga.

'Sin mi kaže da sam opsesivno-kompulzivna'

Imate li još uvijek vremena i za jedrenje, kada ste zadnji put bili na jedrilici dulje od dva, tri dana?
Prije jedno tri godine. Ali veseli otići na jedrenje i na jedan dan.

Sva ste super, sve stignete, slogan vam je 'Anka je Mrak', imate li ijednu manu?
Imam mana. Moj sin kaže da sam opsesivno-kompulzivna, to znači da mi sve mora biti posloženo, od ormara do radnog stola. U neredu ne funkcioniram. Mana mi je i to što mi ponekad riječi teku brže od misli. Volim brzo voziti. Uvijek sam govorila kako bi voljela voziti formulu 1. Sjesti i odvesti jedan krug u formuli.

Jeste li imali ikada neki brz automobil?
Imali smo jednom jedan strašno brzi Renault.