Nakon što je sinoć u nekoliko medija objavljen ugovor koji prema pisanju novinara kompromitira PR agenciju Grizli, čiji je jedan od klijenata i Most, HDZ se jutros odlučio zatražiti stanku na tu temu. 'Želimo progovoriti o mogućoj umiješanosti određenih ministara u rad PR agencija', kazao je HDZ-ov Petar Škorić

Stanku je zatražio i Stipe Petrina želeći govoriti o 'slučaju odbijanja otkupa obveznica i posljedicama koje mogu imati na izvršenje proračuna i scenarijima koji su pred nama'.

Zbog rada Vlade odnosno činjenice da je u posljednjih mjesec dana od osam sjednica Vlade njih pet bilo telefonskih, želi govoriti HNS.

Posljednju stanku zatražio je Šandor Juhas, koji želi govoriti o izvještaju Vijeća Europe u pogledu nacionalnih manjina.

Nakon toga, HDZ-ov Škorić žestoko je napao Most.

'Agencija Grizli za svoje klijente ugovarala je sastanke s nekim ministrima iz Mosta. Je li normalno da PR agencija nudi sastanke s minstrima i dužnsnicima koji bi trebali dovesti do kaznenih prijava Državnog odvjetništa. Kako je mguće da jedna agencija koja zastupa jednu političku opciju u kampanji koristi te iste ministre i dužnosnike. Vrhunac morbidnosti je uzimanje novca za podizanje kaznenih prijava', kazao je Škorić.

Pozvao je DORH da provjeri navode i upitao: 'Koga je sve pomazila grizlijeva šapa?'

Ines Strenja Linić iz Mosta odgovorila mu je: 'Nadam se da ćete biti dobro nagrađeni za ovo što ste rekli.'

Petrina: Neka se zbog odbijanja obveznica Saboru obrati premijer ili ministar financija

Petrina je zatražio da se Saboru obrati premijer Tihomir Orešković ili ministar financija Zdravko Marić i objasne okolnosti pod kojima su dan ranije investitori u Londonu odbili hrvatske euroobveznice u iznosu od oko milijardu eura.

'Priopćenje ministra je da je odbijen otkup što je prvi takav događaj u povijesti. Mislim da smo jedina zemlja koja je to doživjela, od stranih investitora ili, kako volim reći, lihvara', rekao je Petrina nakon desetominutne stanke na zahtjev više klubova zastupnika.

Petrina je podsjetio da su hrvatske obveznice lani plasirane uz prinos od tri posto i podsjetio da je Orešković ovih dana rekao da su investitori optimistični: 'Naravno da jesu jer obveznice po visokim cijenama ulijevaju optimizam. No, ministar Marić je zatajio važnu stvar - jesu li nam nudili otkup po kamati od 5,6 posto kao onima čije su obveznice jako rizične ili nenaplative što nas uvodi u ružan scenarij?'

'Prvi scenarij je mogući politički pritisak HDZ-a na Most da ih uvjeri da će doći do sloma proračuna. To stvara jako ružnu sliku o najvećoj vladajućoj stranci, koja time pokazuje da je spremna i na bankrot države da bi ostala na vlasti', zaključio je Petrina.

Mrak Taritaš: Vlada je kao bolesnik u komi na bolesničkoj postelji

HNS-ova Mrak Taritaš upozorila je da se Vlada ponaša kao 'bolesnik u komi na bolesničkoj postelji', da njezini čelnici međusobno ne razgovaraju niti se dogovaraju, posljedica čega je da je prošlog mjeseca od osam sjednica telefonski odradila njih pet zbog čega je vladajuće pozvala da daju priliku 'onima koji žele dobrobit Hrvatskoj'.

'Vlada radi na način da se ne žele ni vidjeti, a kada su i prisiljeni da se vide dva potpredsjednika okreću glavu jedan od drugoga', kazala je Mrak Taritaš i upozorila da 'ne može biti rezultata ako se međusobno ne razgovara ni dogovara'.

Za odnos Vlade i Sabora rekla je da funkcionira kao sustav spojenih posuda, pa onoliko koliko Vlada radi, toliko radi i Sabor - ovaj tjedan od 60-tak točaka 13 su prijedlozi s Vlade, a ostalo prijedlozi klubova i izvješća. 'To nije dobro. U prethodnoj vladi sam mislila da treba raditi bolje i više, ali kada ovo vidim mogu reći samo pohvale na ono što smo radili', poručila je.

'Bolesnik je u komi na bolesničkoj postelji, sve blinka na crveno, obitelj se sprema, treba staviti iznad bolesničke postelje natpis - ne oživljavati ono što se oživjeti ne može', zaključila je Mrak Taritaš i pozvala vladajuće da daju priliku onima koji su spremni i žele dobrobit ovoj Hrvatskoj.

Juhas je pak upozorio je na izvješće Savjetodavnog odbora Vijeća Europe o provedbi Konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, u kojem se hvali postojeći dobar zakonski okvir za nacionalne manjine, no i primjećuje da se te zakoni često ne provodi operativno na razini jedinica lokalne samouprave, a zamjera se i nedovoljno zaposlenih pripadnika manjina u državnim službama, pa tako i u pravosuđu.

'Odbor zamjera i to što se negdje ne poštuje pravo manjina na jezik i pismo', rekao je Juhas te istaknuo da Odbor također upozorava na rast govora mržnje u hrvatskom društvu i dominaciju antimanjinske retorike zbog čega neki odustaju od traženja svojih prava.