Na otvaranju izložbe prigodnim govorima obratili su se potpredsjednica Europskog parlamenta Anni Podimata, te zastupnici Dubravaka Šuica (HDZ) i Tonino Picula (SDP).

Umjetnička zbirka Europskog parlamenta, osnovana 1980. koja pokazuje svu raznolikost europskih kultura, bit će bogatija za djela hrvatskih umjetnika Borisa Bućana, Ivane Franke, Sanje Iveković, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Kožarića, Dure Sedara, Josipa Vanište i Zlatana Vehabovića.

'Ove godine Europski parlament s ponosom predstavlja umjetnička djela koja je nedavno kupio od svoje najnovije članice, Hrvatske, a koja će biti izložena u prostorima Parlamenta. Hrvatska je članicom Europske unije postala 1. srpnja 2013. Nakon Slovenije, ona je prva bivša jugoslavenska republika koja se pridružila našoj Uniji. Ovaj krug proširenja bio je važan korak prema nadvladavanju podijeljenosti Europe, premošćivanjem jaza između država bivše Jugoslavije i Europske unije', napisao je u predgovoru brošure za ovu izložbu predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

Upravo Schulzov predgovor izazvao je prosvjede HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu, zbog 'hvalospjeva Jugoslaviji'.

Schulz je u svom predgovoru, između ostaloga, napisao: 'Ova izložba nije zanimljiva tek s umjetničkog stajališta. Ona također otkriva jedinstven položaj Hrvatske u bivšem Istočnom bloku. Kao nesvrstana zemlja, bivša Jugoslavija razvijala je vlastitu kulturnu politiku dopuštajući umjetnicima da se slobodno izražavaju pod uvjetom da ne stvaraju pomutnju. Iako je nedostajalo materijala i razvoj umjetničkog tržišta nije bio potpuno omogućen, umjetnici su mogli stvarati umjetnička djela gotovo nesputano. Jugoslavija je stoga zauzimala posebno mjesto između Zapada i Istoka, ne samo u političkom i gospodarskom, već i u umjetničkom smislu. Umjetnička djela izložena u našem Parlamentu iskazuju ovu iznimnu odliku'.

Dubravka Šuica je nakon otvaranja izložbe rekla da je jako izneđena onim što je napisano u predgovoru i najavila da će se o tom HDZ-ovi zastupnici u EP-u obratiti zajedničkim priopćenjem.

'Izložba je izvanredan izraz uglavnom mladih umjetnika i zaista sam sretna da će krasiti zidove Europskog parlamenta, da će obići Luksemburg i Strasbourg i skrasiti se ovdje u Bruxellesu. Kada se radi o Schulzu, čini se da on još uvijek misli da je Hrvatska dio Jugoslavije, a ne u EU-u. Jako sam iznenađena njegovim predgovorom i načinom na koji je opisao Jugoslaviju kao slobodnu zemlju, a ona to nije bila ni za obične građane, a još manje za umjetnike', rekla je Šuica.

Davor Stier je rekao da je 'šokiran predgovorom socijalističkog kandidata i trenutačnog predsjednika Europskog parlamenta'.

'Nažalost, predsjednik Parlamenta Hrvatsku je doista predstavio kao dio bivše Jugoslavije i s hvalospjevima o nekoj tobožnoj slobodi u Jugoslaviji koja nije postojala ni za građane ni za umjetnike. Mislim da je to nedopustivo za ovu priliku, umjesto da se afirmira hrvatsku kulturu, da se ide s ovakvim političkim hvalospjevima Jugoslaviji. To je potpuni promašaj gospodina Schulza', rekao je Stier.

SDP-ov zastupnik Oleg Valjalo je branio Schulza rekavši kako mu se čini da u tome nije bilo političke namjere.

'Mislim da je Schulzova namjera bila u prvi plan staviti Hrvatsku kao bivšu članicu Jugoslavije, spominjao je i Sloveniju kao države koje su kao dio tadašnje Jugoslavije kulturno doprinosile povezivanju Istoka i Zapada. Mislim da je to bila jedina namjera koju je on htio na neki način istaknuti u svom predgovoru. Čini mi se da nije bilo političke namjere u spominjanju Jugoslavije, Hrvatske i EU-a', rekao je Valjalo.