Urbana gerila okupljena oko Varšavske širi svoju borbu na područje cijele Hrvatske, a kad je riječ o Milanu Bandiću – nemaju dvojbi i ne pristaju na kompromis – on na jesen mora otići, a oni sami tvrde da nemaju vlastitih političkih ambicija, piše Globus
Zaustavit ćemo apartmanizaciju Srđa i Brijuna te spriječiti štetni projekt Družbe Adrije, poručuju vođe urbanog pokreta otpora. Njihova su lica, ali i ideje, sad već poznati, no da utvrdimo gradivo, riječ je o predsjedniku Zelene akcije, 29-godišnjem Tomislavu Tomaševiću te predsjedniku udruge Pravo na grad, 39-godišnjem Teodoru Celakoskom, kojima odmah uz bok stoji i glumački dvojac - Urša Raukar i Vili Matula
ČUVARI JAVNOG INTERESA
Međutim, ono što je zapanjilo cijelu zemlju, a vjerojatno i one koje drže odgovornima za cijelu situaciju, premda tvrde drukčije - san proteklih noći nije remetila samo nesnosna vrućina, nego i način na koji su se 'heroji Varšavske ulice' uspjeli organizirati i okupiti ljude oko sebe u borbi za očuvanje javnog interesa.
Upravo o tome, Tomašević i Celakoski govore u Globusu, kao i o platformi u smislu ljudskih kapaciteta koji omogućuju akcije i prosvjede, kojima neprestano svjedočimo.
Dakle, Tomašević i Celakoski vođe su koji osmišljavaju akcije, lokacije prosvjeda, ono što će konkretno poručiti političarima i investitorima i čiju će ostavku taj dan zatražiti, a potom slijede konzultacije s najbližim suradnicima.
ZANIMLJIVA ORGANIZACIJA
Riječ je o četvero aktivista – politologu Tomislavu Domesu, zaposlenom u klubu Mama i koji brine o medijima, webu i SMS servisu, 24-godišnjem studentu teologije Luki Tomcu, voditelju aktivističke grupe Zelene akcije, 28-godišnjem inženjeru prometa Bernardu Ivčiću iz Zelene akcije te 34-godišnjoj magistrici ekologije Jagodi Munić, bivšoj predsjednici Zelene akcije, a danas voditeljici 'programa za prirodne resurse'.
Sljedeća su u hijerarhiji upravna tijela Zelene akcije i Prava na grad, koji zajedno imaju desetak članova, a potom je tu udarna Grupa 200, koja se može mobilizirati za akciju u roku od sat vremena te Grupa 500, koja potom učvršćuje položaje.
Tu je još i skupina od 40-ak javnih osoba, a posljednju grupaciju organizatori nazivaju 'Živi zid', u kojoj je okupljeno 2.500 osoba i koje doniraju Pravu na grad, čime se financiraju akcije i prosvjedi, a inače 80 posto budžeta Zelene akcije puni se putem međunarodnih javnih natječaja, objašnjavaju aktivisti.
POČELO JE JOŠ 2006.
Cijela je priča započela još 2006. kada je aktivistima nezavisne kulturne scene pristupila skupina arhitekata i otkrila im ambiciozan projekt 'preuređenja' na Cvjetnom, koji je još 90-ih doživio 'preuređenje', kojemu se i tada protivila Zelena akcija. Nisu željeli dopustiti da se povijest ponovi pa su krenuli sami ispisivati nove stranice u borbi protiv pljačke javnog prostora.
Uz Tomaševića, Celakoskog i Raukar, do proljeća prošle godine bila je i Vera Petrinjak Šimek, ali kad se uključila u lokalne izbore i postala gradska zastupnica, morala je istupiti iz Upravnog odbora Zelene akcije, jer nema miješanja funkcija i stranačkog članstva, naglašavaju aktivisti.
'BANDIĆ MORA OTIĆI'
Tomašević i Celakoski ističu da sami nemaju nikakvih političkih pretenzija i da će uvijek biti isključivo korektiv vlasti, nikad u vlasti. Kompromisa, tvrde, nema ni oko zagrebačkog gradonačelnika - Milan Bandić mora na jesen otići, a oni potom kreću na nacionalnu razinu. Cilj im je, kažu, okupiti sve hrvatske aktiviste u jednu nacionalnu platformu, koja bi brinula o zaštiti prirodnih i urbanih dobara, pa tako kane zaustaviti apartmanizaciju Srđa i Brijuna te spriječiti štetni projekt Družbe Adrije.