Odlazak ruske vojske iz Hersona mogao bi predstavljati potencijalnu prekretnicu u ratu u Ukrajini, a koji sada traje već gotovo devet mjeseci. No dok Rusi tvrde da se povlače, Ukrajinci su skeptični, a ni zapadni analitičari ne mogu predvidjeti što Rusija doista smjera. U jednom su svi složni - situacija u oblasti Herson je teška i svaka bitka u samom gradu donijet će gubitke i jednoj i drugoj strani
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu zapovjedio je u srijedu ruskoj vojsci da se povuče sa zapadne obale rijeke Dnjepar. Takva odluka dolazi nakon nekoliko tjedana neslužbenih spekulacija da se Rusi povlače, ali i nakon ruske akcije evakuacije stanovnika iz grada. Ruski general Sergej Surovikin kazao je da više nije moguće opskrbljivati Herson, odnosno snage na zapadnoj obali rijeke, te se trupe povlače zbog toga. No pitanje je radi li se o strateškom uzmaku kako bi Rusi mogli svom snagom odgovoriti Ukrajincima kada dođu na položaje koje je napustila ruska vojska.
Priča o nemogućnosti opskrbe za umirovljenog generala i bivšeg zamjenika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Slavka Barića - drži vodu.
'Herson je podijeljen na istočni i zapadni dio, odvojene rijekom Dnjepar, međutim mostove su Ukrajinci davno srušili. Rusi su nekoliko navrata pokušali napraviti ih da bi prevozili municiju, opremu, naoružanje i ljudstvo preko Dnjepra. Međutim Ukrajinci su im stalno pravili probleme dronovima i raketama i nisu mogli vršiti opskrbu snaga koje se nalaze na zapadnom dijelu Hersona. To je izuzetno teška situacija i nemate mogućnosti uzmaka sa svojim snagama jer je iza vas velika rijeka. Druga stvar je to da ne možete osigurati stalni dotok municije, naoružanja, hrane i svega onoga što je potrebno za veliku vojsku (radi se o oko 10 tisuća vojnika na zapadnoj obali i oko 26 tisuća na istočnoj obali). Vojnički je stav da ako se ne možete braniti, ne možete se dobro organizirati kada je u pitanju dovoženje materijalno-tehničkih sredstava, onda napustite to područje i stavite rijeku ispred sebe te da ona bude prepreka za onog koji vas napada. Međutim svjesni su da će Ukrajinci napadati ako dođu na zapadnu obalu i da im je grad na dlanu. I Rusi su izvukli i izvlače snage izvan Hersona dalje na istok. Na snimkama se sada vidi da su radili čvrstu fortifikacijsku obranu Hersona i utvrđuju ga iznutra. Svjesni su i da bi napad na sam grad proizveo velike žrtve i zato su vršili evakuaciju stanovnika', pojašnjava za tportal Barić.
Međutim sada se postavlja pitanje što se u Hersonu želi postići. 'Bilo bi veliko postignuće za Ukrajinu da osvoji taj grad, ali je onda pitanje koliko ga može braniti jer će ga tući i s jedne i s druge strane. Druga stvar je to što je oko 60 kilometara uzvodno Kahovka, velika hidrocentrala koja ima izuzetno velik kapacitet. I čak je bilo rečeno da će srušiti branu uz hidrocentralu. Prvo se govorilo da će Ukrajinci to napraviti, u što sumnjam jer je zapadna obala Dnjepra niža od istočne. Vjerojatno Rusi mogu to napraviti. U tom slučaju 80 naselja bilo bi poplavljeno, a ukrajinska vojska bila bi u teškom položaju jer bi ta voda paralizirala njihove snage za bilo kakvu vrstu manevra', kaže Barić.
Tu je i pitanje dostave vode za Krim, s obzirom na to da on svoju vodu dobiva iz rijeke Dnjepar. 'Krim ima male kapacitete za opskrbu vodom, oko 70 posto vode za piće i za drugo korištenje dolazi iz Dnjepra. Kada bi došlo do rušenja i osvajanja, Ukrajina bi prekinula taj dotok vode', dodaje Barić.
Za mnoge analitičare, pa i našeg sugovornika, još nije posve jasno što Rusija zapravo smjera, odnosno hoće li doći do pregrupiranja. Jednako tako, pitanje je što je s njihovim krajnjim ciljem, odnosno povezivanjem već osvojenih teritorija kopnenim putem s Odesom. Barića smo upitali jesu li Rusi odustali od toga plana.
'Nisam siguran u to. To je sad onaj dio koji se naziva magla rata. Jer imate dobro prikrivanje informacija i s ruske i s ukrajinske strane. Indikativno je to da je opet došlo do smjenjivanja određenog broja ruskih generala, a kad se oni mijenjaju, onda se mijenjaju i planovi. Isto tako, uočljivo je da Rusi manje bombardiraju čak i elektropostrojenja, što nam govori da nemaju dovoljan broj raketa. Znamo da su poslali delegaciju u Iran i traže rakete kratkog i srednjeg dometa. Sad su uveli dio svojih dronova. Rusi imaju strašno velikih problema, nemaju sve komponente za te bespilotne letjelice jer je proizvodnja stala. Imaju realno ozbiljnih problema. Ne bih sada pretpostavio da je to kraj rata i da je to definitivna pobjeda Ukrajine. To je manevar, i vojni i politički. Vojni, jer je potrebno određeno vrijeme da se pregrupirate, izvršite popunu i ljudstva i opreme. A politički, jer Rusi šalju signale da su spremni za razgovore i pregovore. Naravno, kad govore o pregovorima, prvenstveno traže razgovor sa SAD-om jer smatraju da se s Ukrajinom ne mogu dogovoriti', kaže Barić.
Sada će, smatra Barić, doći samo do operativnog primirja jer i jednoj i drugoj strani treba vremena da se pregrupiraju, da izvrše popunu snaga, a i da obnove tehniku koja je u dosta lošem stanju. 'Možemo očekivati nekakve operacije pred Božić, odnosno krajem godine. Vidim da se čak govori da bi trebalo doći do odlučujuće bitke koja bi nalikovala na 'mali Staljingrad', u što sumnjam. U svakom slučaju to je izuzetno teška situacija i za jedne i za druge, gubici su strašno veliki. Prema nekim analizama, ti gubici, kada se radi o poginulima i ranjenima, kreću se na obje strane preko 100 tisuća. S tim da na ukrajinskoj strani ima i 30-ak tisuća civilnih gubitaka. I to će sve diktirati daljnju uporabu sile, ali vjerujem da će se pokušati nešto napraviti preko zime', kaže nam Barić.
Jednako kako je rijeka Dnjepar radila probleme u opskrbi ruske vojske, predstavljat će problem Ukrajincima u osvajanju teritorija. Upitali smo stoga Barića hoće li se, prema njegovu mišljenju, Ukrajinci odvažiti te pokušati osvojiti i istočnu obalu, ali i koliko je uopće lak zadatak ići u napad preko rijeke.
'Govorio sam da su uništili sve mostove, a širina Dnjepra u tom dijelu je kao dva Dunava. To nije jednostavno. Mislim da će Ukrajinci morati dobro razmisliti hoće li krenuti na istočnu stranu. Oni su putem satelita dobili snimke mostova koje grade Rusi, ali i Rusija ima satelit, pa će i oni dobiti koordinate i pokušati uništiti ta mjesta prijelaza. Mislim da bi bio velik uspjeh ukrajinskih snaga izlazak na obalu i utvrđivanje te bi onda mogli čekati proljeće i vidjeti što se može napraviti. Uočljivo je i da je tzv. gerila, odnosno partizanski odredi Ukrajinaca, dosta aktivna. Rade podmetanja, atentate na određeni broj ljudi koji su na vlasti i to stvara nesigurnost kod cjelokupnog stanovništva. Ako me pitate, moje je predviđanje da Ukrajina neće prelaziti rijeku Dnjepar jer u ovom trenutku ne vidim da raspolažu tom tehnikom i tehnologijom, i to bi po meni bili izuzetno veliki gubici. Otvoreni ste i možete doživjeti velike gubitke i neuspjehe u samom pokušaju. Mislim da trebaju doći u situaciju da eventualno prijeđu Dnjepar uzvodno, niže od Kahovke, te da pokušaju od Bahmuta i istočne strane krenuti prema Hersonu', zaključuje Barić.