Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) u današnjoj je izjavi ustvrdilo da u podacima koje je Državno odvjetništvo objavilo vezano uz postupke, istrage i suđenja za ratne zločine nema ništa novo, zbog čega su podsjetili na svoju izjavu iz travnja prošle godine u kojoj su objavili svoje podatke o stradanjima nakon vojnoredarstvene akcije Oluja
Komentirajući ažurirane podatke koje je Državno odvjetništvo jučer objavilo na svojim internetskim stranicama HHO je zaključio da u njima nema 'ništa esencijalno novo'.
'Umjesto bilo kakvih komentara, ponovno objavljujemo našu izjavu br. 08/2011 od 26. travnja 2011. godine (dakle, objavljenu prije gotovo 20 mjeseci) zajedno s tabelarnim pregledom DORH-a vezanim uz ratne zločine. Ovo je ujedno naš odgovor i komentar na brojne naopake, krive i protuslovne interpretacije koje se pojavljuju u javnosti vezano uz ulogu HHO-a u bilježenju događanja na teritoriju RH poslije Oluje', navodi se u izjavi koju potpisuje predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.
U prošlogodišnjoj izjavi na koju se pozivaju navodi se da je u Hrvatskoj od početka Domovinskog rata do kraja 2010. pokrenuto ukupno 3655 istražnih zahtjeva protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine. Osuđene su 563 osobe. Od ukupnog broja, optuženo je 95 osoba koje su bile pripadnici Hrvatske vojske ili policije. Za ratne zločine počinjene tijekom posljednjih 20 godina osuđeno je samo 28 osoba pripadnika HV i policije, ostalo su Srbi.
Prema HHO-ovim podatcima, niti jedan pripadnik Hrvatske vojske ili policije, niti bilo tko drugi, nije osuđen za ratni zločin nad Srbima, bilo civilima, bilo vojnicima, zbog zločina počinjenih nakon Oluje.
Prema ažuriranim DORH-ovim podacima, za vrijeme i neposredno nakon 'Oluje' podneseno je 6390 prijava, od čega je prijavljeno 439 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Prijavljeno je 4128 poznatih i 2262 nepoznatih počinitelja. Protiv 400 osoba prijave su odbačene.
Zbog najtežih kaznenih djela ubojstava prijavljena su 33 poznata i 34 nepoznata počinitelja, a ukupno je procesuirano 3728 osoba, od kojih je njih 2380 osuđeno.
Najveći broj prijava odnosio se na teške krađe (2839) i krađe (932), općeopasne radnje (62) te razbojništva (56).
Zbog ratnih zločina tijekom i nakon 'Oluje' policija je podnijela tri prijave protiv deset poznatih osoba. Riječ je o prijavama za ubojstva civila u selu Grubori, Prokljanu i Kistanju te u Laškovcima i Dobropoljcima.
Po podacima DORH-a, tijekom i nakon 'Oluje' zabilježena su i 24 ratna zločina u kojima počinitelji nisu otkriveni.
