Vlasnici 250 parcela u poslovnoj zoni Brezje, koja se nalazi u južnom dijelu Varaždina, nemalo su ostali iznenađeni rješenjem Ministarstva kulture kojim je utvrđeno arheološko nalazište Brezje na njihovim posjedima koji su time od atraktivnih poslovnih lokacija preko noći postali - kulturno dobro. To znači, kako im je objašnjeno, da bez prethodnog odobrenja nadležnih tijela nisu dopušteni radovi koji bi mogli narušiti integritet arheološkog nalazišta, a svi zahvati u prostoru uvjetovani su prethodnim arheološkim istraživanjima o čijim rezultatima ovisi hoće li i kakvi će zahvati biti dopušteni. Uza sve to, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, vlasnik parcele na kulturnom dobru mora prije prodaje ponuditi nekretninu Republici Hrvatskoj, odnosno Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji.

'Ovo je diverzija. Nađite mi investitora koji će nakon ovoga graditi u varaždinskoj poslovnoj zoni Brezje gdje je komunalna naknada 70 kuna po četvornom metru dok mu se istovremeno u blizini nude povoljnije komunalno opremljene zone u kojima nisu potreba arheološka istraživanja nakon kojih niste sigurni da ćete uopće moći graditi. Ako se i nađe investitor koji je spreman pod tim uvjetima kupiti parcelu u Brezju, zacijelo će sada platiti osjetno manje nego ranije', veli jedan od ogorčenih vlasnika parcela kojem nije jasno zašto se poslovna zona Brezje osnovala baš na ovom području. Potonje nije jasno ni Ministarstvu kulture.

'Arheološko nalazište Brezje otkriveno je još 60-ih godina 20. stoljeća, a Poslovna zona Brezje grada Varaždina planirana je upravo na ovoj lokaciji, unatoč ranijim spoznajama o njegovu postojanju i rasprostranjenosti. Zbog arheoloških artefakata, to područje je još 2000. godine stavljeno pod preventivnu zaštitu, da bi prije mjesec dana dobilo status kulturnog dobra', kažu u Ministarstvu.
U Gradu Varaždinu potvrđuju da su još prije desetak godina zaprimili rješenje Ministarstva kulture kojim se područje današnje poslovne zone stavlja pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra.

No pitanje zašto se usprkos tome u Brezju osnivala poslovna zona, a velik dio tamošnjih nekretnina dan u zakup stranom ulagaču za razvoj biotehnološkog parka - umjesto kojeg danas stoje odložene bale smeća – ostaje bez odgovora.

Tek kilometar od poslovne zone Brezje, koja vapi za stranim ulaganjima kojih nema još od izgradnje jedinih pogona Solvisa i Com-proma, nešto sasvim drugačije. Poslovna zona Jalžabet mjesto je novih investicija. Nakon lanjske izgradnje logističkog centra Calzedonije vrijednog 50 milijuna eura, gradnju tvornice u vrijednosti oko šest milijuna eura ovih dana je počela austrijska tvrtka Wollsdorf, proizvođač kožnih sjedala za auto i avio industriju, koja namjerava otvoriti 350 radnih mjesta.

Pismo namjere za kupnju parcela poslala je i poljska tvrtka Press Glass u vlasništvu jednog od najbogatijih Poljaka Arkadiusza Musa.

'Našu zonu komunalno opremamo još od 2007., tako da danas imamo svu potrebnu infrastrukturu. Usto, investitoru nudimo potporu kod ishođenja dozvola', rekao je Josip Križanić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Jalžabet.