Nositelji takvih izbornih lista bili bi kandidati svake pojedine europske političke grupacije za predsjednika Europske komisije, takozvani Spitzenkandidati. Trenutno u Europskom parlamentu djeluje osam političkih grupa, a predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija dala je Europska pučka stranka (EPP).

Predlagači vjeruju da će zajednička izborna jedinica učvrstiti europski karakter izbora i poslati pozitivnu poruku o budućnosti europskog projekta.

Broj zastupnika u Europskom parlamentu, umjesto dosadašnjih 751, trebao bi se nakon Brexita smanjiti na 705. Od 73 zastupnička mjesta Ujedinjenog Kraljevstva, njih 46 ostavilo bi se u pričuvi za buduća proširenja i eventualno zajedničku izbornu jedinicu.

Preostalih 27 britanskih mjesta rasporedilo bi se na 14 država članica koje su podzastupljene u Europskom parlamentu. Hrvatska po tome dobiva jedno mjesto i imala bi 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika.

Hrvatska će imati čovjeka više u Bruxellesu i Strasbourgu. Što to, zapravo, znači?

No vratimo se prijedlogu za uvođenjem transnacionalne liste za europske izbore. Nakon što se donese pravna osnova, koja podrazumijeva promjenu europskog, ali i nacionalnih izbornih zakonodavstava, vremena je malo jer proces mora biti gotov godinu dana prije izbora da bi bio u skladu s preporukama Venecijanske komisije. Još uvijek nije precizirano koliko bi zastupnika ušlo u parlament preko takve liste, a proces zajedničke liste snažno podupire francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Konačna odluka o sastavu Europskog parlamenta za sljedeći mandat zahtijeva jednoglasnu potporu svih šefova država ili vlada EU-a, a kako je najavljeno, u srijedu će europski zastupnici ponovno zahtijevati da vlade država članica dovrše reformu izbornog zakona koja je potrebna da bi se stvorila pravna osnova za uvođenje transnacionalnih lista.

U Europskom parlamentu su odlučni pozvati Vijeće da okonča međuinstitucionalni zastoj koji je spriječio sve prethodne pokušaje modernizacije pravila za europske izbore.

O transnacionalnim listama i takozvanom Spitzenkandidatu, nositelju liste i kandidatu za šefa Komisije, govorio je u utorak u Strasbourgu i hrvatski premijer Andrej Plenković te je na poziv predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija održao govor na temu budućnosti Europe i potom raspravljao sa zastupnicima.

Plenković načelno podupire ideju i smatra da je važno u daljnjoj izgradnji europskog projekta osigurati demokratski legitimitet, ali ističe da nije dovoljno dobro razrađena u dijelu jednakosti.

'Trebamo se zapitati jesmo li na razini država članica dovoljno organizacijski, zakonski i financijski spremni za uspostavu transnacionalnih lista', poručio je hrvatski premijer.

Ako prijedlog prođe sve navedene stepenice u europskim institucijama, usvojene odredbe također će morati odobriti sve članice EU-a, u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima. Nakon stupanja na snagu odgovarajuće pravne osnove za transnacionalne liste uspostavila bi se zajednička izborna jedinica koja bi obuhvaćala cijeli teritorij Unije.