Fond za obnovu Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, tijelo koje će raspolagati s preko milijardu kuna godišnje, odlaskom Damira Vanđelića ostaje obezglavljen bez da je i započeo s ozbiljnim radom. Donesene su odluke o konstrukcijskoj obnovi za tek 3 od 4.000 zgrada, na čekanju za nekonstrukcijsku obnovu dimnjaka, zabatnih zidova i krovova čeka još 1.300 zgrada, a donesena je i odluka o izgradnji tek jedne jedine zamjenske kuće
Dosadašnji ravnatelj Vanđelić hvali se uspostavom sustava koji samo što nije ozbiljno profunkcionirao, no stanje na terenu govori bolje od ičega: godinu i pol nakon razornog potresa država ne uspijeva ni započeti s ozbiljnom obnovom vlastitog glavnog grada, čak iako su za to osigurana golema sredstva, uglavnom iz europskih fondova.
Dok žbuka i fasade i dalje padaju po građanima, traže se krivci: s jedne strane se upozorava na tragično lošu komunikaciju i odnos između Vanđelića i ministra Darka Horvata, što je dodatno eskaliralo odbijanjem ravnatelja Fonda da se u ime HDZ-a kandidira za gradonačelnika Zagreba i sve glasnijim spekulacijama da ima još ozbiljnije političke asipracije, čak i za premijersko mjesto.
S druge strane tu je još tragičnija hrvatska javna uprava, neprohodni sustav u kojemu je - uz svu silu propisa, pravilnika, međusobno konfliktnih zakona i tužno zapuštenih zemljišnih knjiga - naprosto nemoguće u isto vrijeme djelovati i brzo i legalno. Tek nedavno Vlada je priznala ove činjenice i predložila izmjene zakona kojima će, između ostalog, biti moguća i obnova nelegalnih objekata. Podignut je prag za sklapanje ugovora bez javnog natječaja, korigirane su cijene materijala, pojednostavljena procedura i slično.
Poraz pravne države priznat je, doduše, samo za pet županija pogođenih potresom; građanima i poduzetnicima u preostalim dijelovima države ostavljeno je i dalje se boriti s vjetrenjačama.
Ovaj put bez iznenađenja
Procedura je skraćena, Vanđelića više nema, pa bi sve prepreke nominalno trebale biti uklonjene - samo više nema nikoga tko bi vodio proces vrijedan milijarde kuna. U Fondu za obnovu, kao ključnom tijelu za investiranje i kontrolu utrošenog novca, do današnjeg dana nije imenovan čak ni zamjenik ravnatelja, pa je sve blokirano do natječaja kojim će se odabrati Vanđelićev nasljednik.
Kako to često biva, natječaj će se i ovdje raspisati prije svega radi forme: više sugovornika tportala potvrdilo je da Andrej Plenković i njegova vlada više ne namjeravaju prepustiti ovaj položaj osobi u koju nemaju puno povjerenje, što znači da se na mjestu ravnatelja može očekivati netko blizak HDZ-u, ako ne i sa stranačkom iskaznicom u džepu.
'Tako će imati punu kontrolu, ali i preuzeti kompletnu odgovornost za cijeli proces obnove', objašnjava jedan od sugovornika tportala.
Dva moguća kandidata?
Novinari 24 sata u javnost su lansirali prva dva moguća kandidata: radi se o Davoru Filipoviću, HDZ-ovog kandidatu za gradonačelnika Zagreba koji se na nedavnim izborima nije proslavio, a sam Plenković oštro je napadao medije jer su ga navodno svjesno i koordinirano redikulizirali. No Filipović se, barem kako tvrdi 24 sata, nije spreman uhvatiti ove dužnosti i zasad planira ostati na Ekonomskom fakultetu.
Druga kandidatkinja je Mirjana Čagalj, Splićanka, inače potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore zadužena za graditeljstvo i promet. Ona je također članica HDZ-a, spominjala se u kombinacijama za razne dužnosti na lokalnom i nacionalnom nivou, no dosad se u nije previše eksponirala izvan svoje građevinske struke. U njoj je stekla solidnu reputaciju i dobila više nagrada i priznanja.
I Čagalj, čini se, vjeruje da su spekulacije o njoj kao novoj ravnateljici Fonda za obnovu prije svega plod stranačkih spekulacija, odnosno svojevrsnog HDZ-ovog 'head huntinga'.
'Ali sve su samo spekulacije. Niti sam s bilo kime razgovarala na ovu temu, niti sam o tome dosad razmišljala', kaže Čagalj za tportal.
Upitali smo je i je li spremna prijaviti se na natječaj koji će u svakom slučaju biti raspisan, a njen odgovor nije bio toliko decidiran. Zasad je bliže negativnome, ali tko zna…