I ugledni Guardian osvrnuo se na protuvladine prosvjede koji već gotovo dva mjeseca potresaju Hrvatsku. Dvadeset godina od proglašenja nezavisnosti i prvih višestranačkih izbora i ekstatičnih obećanja o prosperitetu i slobodi pod parlamentarnim kapitalizmom, Hrvatsku je zahvatio val masovnih prosvjeda u trenutku kada je nezaposlenosti dosegla 20 posto
Guardian piše da se prosvjednici žale da si obitelji ne mogu priuštiti osnovne potrepštine poput hrane i odjeće. Dalje navode povijest prosvjeda koji su započeli na Facebooku i od početne šačice ljudi razvili se u jednom trenutku u vojsku od 10 tisuća nezadovoljnika.
Na njihovu udaru našili su se svi - banke, političari, vlast, oporba i javna televizija. Starije generacije su umorne od lopovluka, a mladi ne vide svijetlu budućnost pred sobom. Poslovi se lako gube, a teško dobivaju, a i kad imate posao, s plaćom si možete priuštiti samo osnovne stvari. Čak sir, meso i voće za veliki dio populacije postaju luksuz.
Propast ekonomije u Hrvatskoj započela je prije 20 godina, kada je rat razorio dobar dio gospodarstva, a potom se dogodila privatizacija i pljačka.
Bivši premijer Ivo Sanader čami u zatvoru u Austriji zbog optužbi za korupciju. Tamo ga je smjestila njegova bivša stranka koja je poduzela nekoliko akcija kojima se pokušala obračunati s korupcijom, ali mnogi smatraju da je HDZ preduboko unutar problema da bi ga mogao riješiti. Pošto ni SDP ništa suštinski nije poduzeo da se problemi riješe, nije veliko čudo što su prosvjednici zapalili i njihovu i HDZ-ovu stranačku zastavu, ali i zastavu Europske unije.
Ali ni prosvjednici nisu jedinstvena skupina ljudi. Među njima ima i onih koji su protiv kapitalizma, privatizacije i EU i koji podržavaju direktnu demokraciju, socijalnu pravdu. Trenutačno su u manji, ali u Guardianu pretpostavljaju da će se njihovi glasovi sve glasnije čuti.
Suštinsku političku promjenu bit će nevjerojatno teško uspostaviti, ali tko je očekivao da će se europski socijalizam tako brzo srušiti ili tko je očekivao vojnu opsadu u srcu Europe kada su Sarajevo i Bosna ostavljeni sami da iskrvare u agoniji, pitaju se u ovom engleskom dnevniku.
Ali vjerojatnost nije kriterij po kojem se ocjenjuju posljednji događaji. Kolektivna volja naroda i njihova snaga da naglo okrenu stranicu povijesti jest.
Posljednji događaji u Tunisu i Egiptu podsjetili su na to. Ipak, značajna je razlika jer bi se umjesto autoritarnih režima u Hrvatskoj pred sudom naroda našao parlamentarni kapitalizam. Prosvjedi se nastavljaju.
