Budući da ni nakon osam godina pregovaranja s Udrugom novinskih izdavača Hrvatske udruge poslodavaca nije postignut dogovor o nacionalnom kolektivnom ugovoru za novinare i radnike sektora tiskarske, izdavačke i medijske djelatnosti, Sindikat novinara Hrvatske pozvao je članstvo i ostale zaposlenike u medijskim kućama na izjašnjavanje o štrajku, koje je počelo danas u 10 sati i trajat će i nekoliko dana ako bude trebalo.

'Situacija je doista teška i novinari su došli u nepodnošljiv položaj. Kolektivni ugovor ne vrijedi gotovo ni u jednoj redakciji, tamo gdje je još na snazi na neki su način suspendirane neke odredbe ili je zamrznut, a redakcijskih statuta gotovo i nema. Prema tome, to je jedan pokazatelj situacije, a jalovi pregovori o kolektivnom ugovoru na nacionalnoj razini, koji traju već osam godina, samo zaokružuju tu sliku hrvatskog novinarstva danas. Zato je ovo bio posljednji trenutak da nešto konkretnije poduzmemo i da jače uzdrmamo drugu stranu te da im pokažemo da ovakav način razgovora, kupovanje vremena i zavlačenja ne donosi rezultat', objasnio je razloge za štrajk predsjednik SNH Anton Filić, zaključivši da 'u većini medija u Hrvatskoj, zbog toga što poslodavci izigravaju Zakon o radu i Zakon o medijima, vlada kaubojština'.

'Predstavnici novinskih izdavača pristaju samo na niža prava od onihkoja su novinarima bila zajamčena u kućnim kolektivnim ugovorima', upozorio je i dodao da smatra da je 'opravdanje za rezanje plaća zbog krize samo dio istine, jer supojedini poslodavci smanjivali plaće, a nakon toga je vlasnikpodijelio dividendu, kao u slučaju Sportskih novosti'. SNH kani do kraja godine probiti barijere i u medijskim kućama poput RTL-a i Nove TV te 24sata, najavio je Filić, dodavši da i tamo žele sindikalne podružnice jer samo organizirani novinari mogu biti relevantna snaga koja može braniti prava profesije, a sve drugo je individualna akcija koja samo ponekad urodi plodom.

Za razliku od hrvatskih kolega, slovenski novinari uspjeli su postići kolektivni ugovor na nacionalnoj razini i imaju određena prava, ali ni tamo situacija nije bajna pa s obzirom da Hrvatsko novinarsko društvo i Društvo novinarjev Slovenije smatraju da stanje u novinarstvu i u medijima ni u jednoj državi nije dobro, te su dvije novinarske organizacije potpisale u Zagrebu sporazum o suradnji dvaju društava te zajedničku izjavu o stanju u novinarstvu i medijima.

U obje države na snazi je medijsko zakonodavstvo koje onemogućava novinarima i medijima u cjelini da ispune svoju misiju. Medijski zakoni su loši i u nekim dijelovima u suprotnosti s međunarodnim dokumentima koji uređuju medijsko područje. Budući da obje zemlje isti dan čekaju izbori, HND i DNS pozivaju vlade koje će biti izabrane u obje države da nakon izbora 4. prosinca bez odlaganja pristupe izradi novog, modernog i europskog medijskog zakonodavstva koje će uključivati najbolju svjetsku praksu, ali i poštivati temeljne zahtjeve nacionalnih novinarskih organizacija te neće popuštati lobijima koji pokušavaju nadzirati i ograničiti medije.

Predsjednici HND-a i DNS-a Zdenko Duka i Matija Stepišnik upozorili su da u obje zemlje najviše poteškoća dolazi zbog vlasništva nad medijima, pogotovo u slučajevima kada je to vlasništvo netransparentno. S tim je povezana uloga vlasnika koji ne shvaćaju ili ne žele shvatiti posebnu društvenu ulogu medija, a netransparentnost vlasništva u medijima i odsutnost svijesti o društvenoj važnosti medija pogubno je za medijski sektor, navode u izjavi.

Stoga HND i DNS očekuju da će obje vlade stvoriti takvo zakonodavno i regulatorno okružje koje će osigurati potpunu transparentnost medijskog vlasništva i postupaka njegova stjecanja, jer novinarske organizacije smatraju da je samo čisti, namjenski i zdrav kapital u privatnim medijima jamstvo neovisnog i nekorumpiranog novinarstva. Nadalje, zajedničko je, nažalost, objema zemljama i to što je i u Hrvatskoj i u Sloveniji nestala svijest o značenju novinarstva i medija kao četvrte grane vlasti, koja služi interesima javnosti kao korektiv vlasti i predstavlja javno dobro

'Možda smo dijelom i sami krivi za bahaćenje medijskih poslodavaca jer je jedno vrijeme sve dosta dobro izgledalo pa se nismo raspitivali kamo ide novac i nismo zvali reviziju, ali ako treba, SNH je spreman ići u srž problema i zahvaljujući nekim novim zakonskim mogućnostima tražit ćemo da medijski vlasnici na sudu dokazuju kako su došli do vlasništva, kako je Styria došla do Večernjega lista, a Ninoslav Pavić do konkurentskoga Europapress holdinga', najavio je Filić.

Šef SNH-a je upozorio i na problem prikrivenog radnog odnosa kad je riječ o slobodnim novinarima koji koriste prostor poslodavca i ne smiju raditi za druge poslodavce. Kazao je da je riječ o problemu koji nastoje riješiti, ali ne uspijevaju, jer poslodavci zlouporabljuju zakonsku mogućnost. Naime, za razliku od plaćanja novinara u redovnom radnom odnosu za kojeg poslodavac mora platiti niz poreza da bi mu isplatio plaću, novinaru u prikrivenom radnom odnosu, a zapravo se takav odnos skriva u većini slučajeva iza RPO-a (registra poreznih obveznika), poslodavac plaća bruto plaću od koje novinar sam mora platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te porez i prirez. Porezi su u startu osjetno manji od poreznih davanja redovno zaposlenog, a još je k tome velik broj troškova moguće podvesti pod osobnu potrošnju.

Da je riječ o prikrivenom radnom odnosu, pokazalo se i na sudu u slučaju novinarke Nataše Škaričić i Slobodne Dalmacije, podsjetio je Filić, a iako u Hrvatskoj postoje slobodni novinari, mnogi njihovi kolege to su samo na papiru i odabrali su ili bili prisiljeni postati lojalni samo jednom poslodavcu. Takav način zapošljavanja najčešći je u EPH-u i Styriji, premda nisu usamljeni, a Filić se pita 'zašto država tolerira takvo potkradanje države i odmah odgovara da je riječ o jasnom dealu nastalom upravo između dijela države i medijskih tajkuna, a možemo si probati zamisliti što je dio politike dobio od vlasnika medija u tom vrzinom kolu'. Međutim, nada se da će ipak uspjeti barem zaustaviti daljnje razmahivanje RPO-a, a dovoljno je samo, smatra, pritisnuti vlast i institucije na poštivanje zakona.