'Blage i relativno tople zime postale su kod nas normalne u posljednjih nekoliko godina. Naime posljednja zima koja je bila prosječno hladna u većini krajeva Hrvatske bila je ona na prijelazu od 2016. na 2017. godinu, kada je hladnoću tijekom sezone donio siječanj, koji je bio čak i zamjetno hladniji nego što je to uobičajeno. Dakle, ako se prognozira samo po iskustvu, odnosno prema perzistenciji i toplini koja gotovo iz mjeseca u mjesec potvrđuje da smo u razdoblju globalnog zatopljenja - očekivati hladnu, a posebno vrlo hladnu zimu ne bi bilo logično', rekao je Krunoslav Mikec iz Sektora za vremenske i pomorske analize Državnog meteorološkog zavoda (DHMZ) gostujući u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija 'Klimatski izazov'. Dodao je da su i prognostički modeli za dugoročne prognoze kod nas na tom tragu.

'Naime, prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama, u Hrvatskoj je velika vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka. Uz iznadprosječnu toplinu, koja je izgledna u cjelini za tromjesečno razdoblje od početka prosinca 2022. do kraja veljače 2023. godine, mogu se očekivati i povremena kraća hladnija razdoblja', rekao je Mikec te dodao:

'Ako se gleda svaki zimski mjesec posebno, u prosincu i veljači povećana je vjerojatnost za srednju mjesečnu temperaturu zraka višu od prosječne, a u siječnju postoji signal za srednju mjesečnu temperaturu najviše oko prosjeka ili čak nižu od prosjeka, barem u kopnenim područjima. Uz to, količina oborine mogla bi u prosincu biti veća od prosječne, odnosno mjesec bi mogao biti kišovitiji nego što je uobičajeno na Jadranu i u područjima uz Jadran. Veća količina oborine od klimatoloških srednjih vrijednosti moguća je i u siječnju, i to u većini predjela. Stoga bi, ako se ostvari prognoza prosječno toplog, tj. preciznije rečeno hladnog siječnja, uz veću količinu oborine od prosjeka, prvi mjesec u 2023. mogao biti snježni mjesec, barem u kontinentalnim predjelima, i to posebice u gorskoj Hrvatskoj. No pouzdanost ovakve prognoze nije velika.'

Mikec je istaknuo kako 'na umu' treba imati to da prognostički modeli za dulji vremenski rok nisu odveć pouzdani te da je vjerojatnost za ovakav ishod mala ili najviše umjerena.

'S druge strane, ako se ovo i dogodi, zahladnjenje ne mora zahvatiti cijeli kontinent, nego samo njegov jedan dio, što je bio slučaj i u nekim prošlim godinama - i za hladnoću u zimskim mjesecima i za vrućinu u ljetnim. Tako, naprimjer, veći dio Europe može imati izraženu hladnoću zimi ili val vrućine ljeti koji se kod nas ne osjeti u punom intenzitetu. Koji bi geografski dio Europe mogao biti zahvaćen takvim događajem koji se prognozira za prosinac, iz današnje perspektive nije moguće precizno odrediti. Isto tako, prema nekim drugim prognostičkim modelima dostupnim unutar klimatološke službe Copernicus, pa i drugdje, ovakav razvoj situacije ima manju vjerojatnost u prosincu, a nešto veću primjerice na samom kraju ove i na početku sljedeće godine ili čak u veljači, odnosno potkraj zime', rekao je te nastavio:

'Dakle hladnijeg razdoblja unutar zimskih mjeseci može biti, mogućnost za to svakako postoji, no nije naodmet još jednom ponoviti - prognostički modeli pokazuju da bi zima u Hrvatskoj mogla biti barem malo toplija nego što je uobičajeno, što podsjeća na prošlih nekoliko zima u kojima nije bilo izražene hladnoće. A obvezno treba podsjetiti i na nepouzdanost ovakvih vrsta prognoza zbog raznih čimbenika u sustavu atmosfere, oceana, tla, odnosno cjelokupnog Zemljina sustava', iznio je Krunoslav Mikec, dipl. ing., iz DHMZ-a.