Osim političkih implikacija, religijske dimenzije na Bliskom istoku oduvijek su bile u središtu interesa, što je osobito zanimalo Zapad. Od terorističkog napada na SAD 2001. godine, Zapad i islam su zarobljeni u hladnom obračunu. Huntingtonova teza o sukobu civilizacija, objavljena još 1993, nakon 11. rujna postala je bestseler. Međutim, nakon arapskog proljeća, Huntingtonove ideje su pale u vodu. U dvadesetak islamskih zemalja ljudi su digli svoj glas i izašli na ulice zahtijevajući ljudsko dostojanstvo, za koje su brojni komentatori uvjeravali SAD da ga muslimani ne žele.

Posljednje vijesti iz Egipta kažu da je odgovor ipak ne. Pad diktatora Hosnija Mubaraka samo je zaoštrio već nategnute vjerske odnose. Najnovija eskalacija nasilja zabilježena je u Kairu 7. svibnja. A sve je krenulo od glasina da je kršćanku, koja se htjela udati za muslimana i prijeći na islam, zatočila rodbina u koptskoj crkvi. Muslimani salafiti, pripadnici ultrakonzervativne, najradikalnije i najrigidnije struje u islamu, požurili su se obračunati s Koptima, koji čine 10 posto egipatskog stanovništva. Tisuće ljudi se okupilo, izbile su ulične borbe. Rezultat tih glasina bio je 15 poginulih, više od 200 ranjenih i tri zapaljene koptske crkve.

Međutim, ovo je tek jedna epizoda.

Pozitivna priča dolazi iz mjesta Sola, u blizini Kaira. I tamo su glasine uzele svoje žrtve, ali je skupina mladih muslimanskih i kršćanskih vođa iz Kaira, koji su surađivali tijekom revolucije, napravila iznenađujući potez. Uspjeli su okupiti delegaciju kojoj su se pridružili i vođa Muslimanske braće Muhamed el Betagi, salafitski šeik Muhamed Hasan i razni vojni vođe. Pomaknut je moralni prag, piše Time. Ljudi različite dobi, društvenog statusa i vjere udružili su snage i krenuli u obnovu Sola. Bila je to vidljiva manifestacija evolucije Bliskog istoka.

Pa kako bi Zapad trebao odgovoriti na sve to? Prvo, trebao bi se prisjetiti još jednom da islam sam po sebi nije problem. Naravno, Kuran, baš kao i Biblija, može biti iskorišten u političke svrhe. Naravno, konzervativni oblik islama je još uvijek popularan na Bliskom istoku. Međutim, anketa provedena u travnju, nakon događaja u Solu, pokazala je da 84 posto Egipćana misli da Kopti i pripadnici drugih manjina trebaju imati mogućnost slobodnog prakticiranja vjere.

Drugo, treba imati na umu da tu revoluciju vode mladi muslimani koji su aktivno uključeni u oblikovanje događanja.

Treće, ti mladi ljudi sada imaju dvije opcije koje mogu odabrati: džihadistički poziv na pravovjerje, nasilje i terorizam, i put suživota, izbora i mogućnosti zapošljavanja. Zapad mora njegovati te nove inicijative, zaključuje Time.