'O konoplji ima jako puno predrasuda u hrvatskom društvu, vlada uvjerenje da se radi o jako opasnoj kulturi koja izaziva smrt i ovisnost, a situacija je prilično drugačija - radi se o izuzetno korisnoj biljci koja ima ogroman gospodarski potencijal i od koje se, procjene govore, može proizvesti između 25.000 i 50.000 različitih proizvoda', poručila je Holy. Naglasila je kako je konoplja izuzetno održiva biljka, istač tla, koju je moguće iskoristiti i u sanaciji terena nakon poplave.

Istaknula je kako se u ORaH-u doista nadaju da će hrvatska Vlada ići u pravcu liberalizacije i legalizacije konoplje, ne samo one industrijske, već i indijske konoplje koja se smatra opojnom drogom.

U ispunjenoj Tribini grada Zagreba, Holy je rekla da je politika potencijala konoplje prva sektorska politika njezine mlade stranke. Ovom tribinom, kazala je, počinju javnu stručnu raspravu oko tog dokumenta, nakon koje je najavila njegovu objavu na internetskim stranicama, pa će se u raspravu moći uključiti i zainteresirana javnost.

Na tribini su o gospodarskim potencijalima konoplje govorili prof. dr. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta, dr. Marinko Petrović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Gordan Masnjak iz projekta Kronoplja, Josip Plavec iz Herbio Plus i Jure Zubak iz Konoplja & Co.

Od mnogih pitanja koje su nazočni na tribini uputili Holy i predavačima bilo je i ono koliko je to sve realno, a Holy je odgovorila da je liberalizacija industrijske konoplje vrlo izgledna, a što se tiče legalizacije indijske konoplje nisu baš sigurni, ali će pokušati što više educirati ljude.

Vjeran Skurjeni iz Referendumskog ustanka pitao ju je podržava li referendum za potpunu legalizaciju uzgoja, prerade i upotrebe uzgojene indijske i druge konoplje. Holy je odgovorila kako podržava referendum tek dok se provede široka javna rasprava i pripremi teren, jer građane treba prvo upoznati sa svim argumentima.

U ORaH-ovom dokumentu Gospodarski potencijali konoplje se između ostaloga navodi kako je u Hrvatskoj konoplju dozvoljeno uzgajati samo u svrhu proizvodnje hrane za ljude i životinje te je onemogućeno korištenje njenog punog potencijala. Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, interes proizvođača za konoplju raste iz godine u godinu. Primjerice, u 2012. godini, bilo je zasijano 106.68 hektara konoplje, a Ministarstvo je izdalo 12 dozvola za uzgoj konoplje. Već sljedeće, 2013. godine zasijano je 175.84 hektara i izdana je 31 dozvola. Do 31. svibnja ove godine, Ministarstvo je izdalo 107 dozvola i prema podnijetim zahtjevima trebalo bi biti posijano oko 659.95 hektara.